NavMenu

Hladan doček kod deset najvećih - na koga računaju srpski zvaničnici za privatizaciju Luke "Bar"

Izvor: Danas Ponedeljak, 02.11.2009. 08:55
Komentari
Podeli

Iako srpski političari tvrde da je privreda zainteresovana za kupovinu Luke "Bar", firme sa liste deset najvećih uvoznika i izvoznika ili ne razmišljaju o tome ili nemaju niti jedan ekonomski razlog da uđu u takav posao. I pored toga, mogućnost da srpska preduzeća naprave konzorcijum i dostave ponudu na tender za prodaju 54% kapitala barske luke, najpre je letos najavio ministar za infrastrukturu Milutin Mrkonjić, sredinom prošle nedelje o tome je govorio vicepremijer Mlađan Dinkić, a pred vikend smo saznali da i premijer Mirko Cvetković priprema sastanak sa domaćim biznismenima kako bi razmotrili tu ideju.

Stručnjaci su i ranije upozoravali da Srbija nema interesa da uđe u vlasničku strukturu barske luke jer se preko te destinacije izvozi jedva 20% naše robe, dok mnogo veći broj koristi transportne puteve preko Kopra, Rijeke, Soluna i Konstance. Kada je o uvozu reč, još je manji procenat tereta koji putuje tim pravcem jer gotovo svi veliki uvoznici, koji koriste kontejnerski transport, idu preko hrvatskih luka. Luka "Bar" ima kapacitet da prihvati osam miliona tona robe godišnje, ali kako se u razvoj infrastrukture godinama nije ulagalo, sadašnje mogućnosti ne prelaze 2,5 miliona tona. Dodatni problem je stanje pruge Beograd-Bar, ne samo u crnogorskom delu, nego mnogo više na trasi kroz Srbiju, gde brzina na mnogim deonicama ne može da pređe prosečnih 30 kilometara na sat, a uz to su i ograničene mogućnosti kontejnerskog transporta.

Da bi se mnogi od tih infrastrukturnih nedostataka barske luke "ispeglali" potrebno je ozbiljno ulaganje obe države, a u sadašnjoj situaciji malo ko od privrednika može da računa na skoriju realizaciju tih projekata. Ne samo da je neizvesno kada će biti rekonstruisana železnica, nego je u maglovitim planovima i izgradnja autoputa od Beograda do Bara. Takođe, velika ulaganja bila bi potrebna da se produbi plitak lučki gaz, zbog čega sada u Bar ne mogu da pristižu veliki prekookeanski teretni brodovi. Pod takvim okolnostima, teško je utvrditi zbog čega bi baš srpski privrednici mogli da se zainteresuju za tako ozbiljnu investiciju. Dodatni razlog za dilemu je što gotovo nijedna od kompanija sa liste najvećih uvoznika i izvoznika, ne vidi sebe u tom poslu.

Ninko Tešić, generalni direktor "Impol Sevala" iz Sevojna, kaže za "Danas" da u toj firmi nije bilo razgovora o mogućnosti da uđu u konzorcijum za privatizaciju Luke "Bar".

- Kompletan izvoz realizujemo kamionskim saobraćajem za Evropsku uniju, dok kontejnerski, koji je nekada išao za Ameriku, sada radimo samo sporadično, što zbog nepovoljnog odnosa dolara prema evru, što zbog velike konkurencije koja na tom tržištu dolazi iz Indije i Kine. Luku "Bar" koristimo samo za uvoz sirovine iz Rusije, a dovozimo je do Sevojna železnicom ili kamionima. Menadžment "Sevala" nije razgovarao o mogućnosti učešća u kupovini te luke, a koliko znam o tome ne razmišljaju ni u slovenačkom Impolu koji je vlasnik naše kompanije - ističe Tešić.

I u "Jugoimportu" kažu za naš list da nikakvih razgovora na tu temu nije bilo, niti da je takva mogućnost ikada pominjana, a sličan stav imaju i u kompaniji Ist point.

- Nismo zainteresovani za Luku "Bar". Godišnje, preko našeg terminala u Konstanci, realizujemo uvoz i izvoz oko 1,8 miliona tona robe. Mesečno Dunavom prevezemo kontingente koji premašuju 100.000 tona, dok železnicom do Bara i preko luke u tom gradu, ide deset puta manje robe, između ostalog i zbog toga što je transport do Konstance upola jeftiniji - tvrde u Ist pointu.

U kompaniji "Tetra pak", "nisu bili u mogućnosti da nam daju zvaničan odgovor", a iz kompanije "U.S. Steel" je stiglo obaveštenje da "nemaju komentar na tu inicijativu". Nešto otvoreniji prema ideji srpskih političara bio je v. d. direktora "Petrohemije" Saša Pavlov.

- Ne mogu da kažem da nismo zainteresovani za udeo u Luci "Bar", to je dobra ideja, ali se naša kompanija nalazi u restrukturiranju, u veoma teškoj finansijskoj situaciji, i ne bi mogla da finansira realizaciju te ideje. Naša tehnička služba je pre nekoliko meseci bila u Luci "Bar" i sagledavala uslove za zakup skladišta za sirovi benzin, s obzirom na to da veće količine robe smanjuju troškove odlaganja, ali ni te veće količine nismo mogli da finansiramo, tako da smo i od te ideje odustali - kaže Pavlov.

Još je neizvesnija situacija kod preduzeća čiji su većinski vlasnici strane kompanije. U korporaciji "Tigar" iz Pirota podsećaju da velike količine robe koja se proizvodi u njihovim pogonima ide u izvoz, ali da ne mogu sami da donesu odluku o ulaganjima te vrste jer se najveći deo kapitala tog preduzeća nalazi u vlasništvu francuske korporacije "Michelin". Slična situacija je i kod kompanije "Sunoko", koja je u vlasništvu nemačkog "Nordzuckera", i gde su nam kratko odgovorili da odluke takve vrste donosi većinski vlasnik.

Ako je kod najvećih uvoznika i izvoznika ideja o učešću u privatizaciji barske luke naišla na hladan prijem, na koga to računaju premijer i ministri? Ako su u kombinatoriku uključena manja preduzeća, možda bi valjalo podsetiti da su njihovi značajniji spoljnotrgovinski partneri uglavnom firme iz regiona, eventualno iz Evropske unije, a to podrazumeva transportne puteve koji ne idu preko Bara. Uz to, već je opšte mesto da su domaća preduzeća upletena u mrežu dužničko poverilačkih odnosa i da ih konstantna nelikvidnost sprečava da ulažu čak i u svoje strateške razvojne programe. S druge strane, ako se nade polažu u javna preduzeća, postavlja se pitanje iz kojih će fondova da izdvoje tako velike sume, kada je većina njih ili u gubicima ili već godinama ne uspevaju da ulože kapital u razvoj osnovne delatnosti, a gotovo izvesno i ne ispunjavaju uslove tendera.

Uslovi

Tender za prodaju 54,05% akcija barske kompanije "Kontejnerski terminal i generalni tereti" i dodelu koncesije na 30 godina, sa obavezom ulaganja, kao i tenderi za prodaju dva preduzeća u njenom vlasništvu, koje je nedavno raspisala crnogorska vlada, biće otvoreni do 1. februara naredne godine. Pravo učešća, uz otkup tenderske dokumentacije, koja košta 20.000 EUR, imaju kompanije sa godišnjim prihodom od najmanje 250 mil EUR, koje su tokom pet proteklih godina, godišnje pretovarale najmanje dva miliona tona generalnog tereta.

(Napomena: tekst je u potpunosti preuzet iz lista "Danas" od 02.11.09.)

Komentari
Vaš komentar

Top priče

26.03.2024.  |  Saobraćaj

Raspisan tender za stručni nadzor za projektovanje i izgradnju nove železničke pruge Jovanovac - Rasputnica Cvetojevac - Sobovica

Infrastruktura železnice Srbije raspisala je tender za stručni nadzor za projektovanje i izgradnju nove železničke pruge Jovanovac - Rasputnica Cvetojevac - Sobovica. Kako se pojašnjava, formiranje nove industrijske zone Sobovica uslovilo je potrebu za njenim povezivanjem sa postojećom železničkom infrastrukturom, odnosno sa prugom Lapovo - Kraljevo - Lešak - Kosovo Polje - Đeneral Janković - državna granica (Volkovo). - Postojeća

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.