NavMenu

Novi izvori finansiranja za mikro, mala i srednja preduzeća - Šta donose novi zakoni o investicionim fondovima?

Izvor: eKapija Petak, 04.10.2019. 11:10
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: Tony Stock/shutterstock.com)Ilustracija
Ministar finansija Srbije Siniša Mali j u Skupštini Srbije predstavio je Predlog zakona o otvorenim investicionim fondovima sa javnom ponudom i Predlog zakona o alternativnim investicionim fondovima kao i Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o osiguranju depozita.

On je istakao da je u procesu daljeg jačanja srpske ekonomije, potrebno i kreiranje novih poslovnih prilika za domaće i strane investitore. Podsetio je i da o navedenim aktivnostima i razvoju tržišta kapitala nije moglo da se razmišlja pre par godina.

- Sveobuhvatni izveštaj Svetske banke, u čijoj izradi su učestvovale sve ključne institucije i ministarstva zaključio je da nema jednostavnog kratkoročnog rešenja za razvoj tržišta kapitala. Sa druge strane, u sklopu globalne agende za rast (eng. "New Growth Agenda"), Svetska banka procenjuje da BDP Republike Srbije može da raste čak i do sedam odsto godišnje i da je značajan deo tog rasta uslovljen razvojem tržišta kapitala - naveo je Mali.

On je dodao i da je Ministarstvo finansija, u saradnji sa drugim institucijama, sredinom ove godine osnovalo Radnu grupu čiji je zadatak kreiranje Strategije za razvoj tržišta kapitala.

- Cilj pomenute Strategije je bio stvaranje povoljnog regulatornog okvira koji će predstavljati pokretačku snagu za dalji razvoj privatnog i javnog sektora u Srbiji u godinama i decenijama koje dolaze. Ono što daje dodatnu težinu ovoj aktivnosti, jeste činjenica da su svi međunarodni partneri (među kojima su EBRD, UNDP, Svetska banka i drugi) već izrazili nedvosmislenu podršku u ovom procesu i dali konkretne predloge za saradnju na razvoju tržišta kapitala - rekao je Mali i naglasio da je razvoj tržišta kapitala bitan preduslov za ispunjenje obaveza preuzetih u okviru Pregovaračkog poglavlja 9 - Finansijske usluge, u smislu dalje harmonizacije domaćih propisa sa propisima Evropske unije.

Govoreći o paketu zakona koji se tiče učešća i razvoja investicionih fondova na tržištu Srbije, ministar je istakao da su osnovni ciljevi donošenja ovih zakona obezbeđivanje uslova koji mogu da privuku veći broj učesnika na tržištu, ali i bolji pristup preduzeća izvorima finansiranja.

- Tu su još intenzivnije trgovanje, kao i pružanje veće sigurnosti stranim investitorima, dok će domaće tržište biti atraktivnije za strana ulaganja. Istovremeno, biće omogućen pristup dodatnim odnosno alternativnim izvorima finansiranja za mikro, mala i srednja preduzeća -- rekao je Mali.

Ministar je dodao da se postiže međusobna usaglašenost ova dva zakona koja uređuju različite vrste institucija za kolektivno investiranje ali i ispunjavaju obaveze preuzete u okviru Pregovaračkog poglavlja 9 – finansijske usluge, u smislu dalje harmonizacije domaćih propisa sa propisima Evropske unije.

Govoreći o Predlogu zakona o otvorenim investicionim fondovima sa javnom ponudom, ministar je naveo da se najvažnije izmene odnose na kupovinu investicionih jedinica, koje će moći da se vrše uplatom u dinarima i devizama, a investiciona jedinica će biti prenosivi finansijski instrument.

- Predvideli smo i mogućnost osnivanja posebne forme organizovanja krovnog fonda koji se sastoji od dva ili više podfondova. Uvođenje strukture glavnog i pratećeg fonda (masterfeeder) planirano je da uz dozvolu Komisije, prateći otvoreni fond može da uloži najmanje 85 odsto svoje imovine u glavni fond - objasnio je Mali.
Predlogom Zakona o alternativnim investicionim fondovima, objasnio je ministar, definišu se osnivanje, delatnost i poslovanje društava za upravljanje alternativnim investicionim fondovima (DZUAIF), kao i osnivanje, organizovanje i upravljanje alternativnim investicionim fondovima (AIF), vrste alternativnih investicionih fondova, poslovi i dužnosti depozitara, kao i nadležnost Komisije za hartije od vrednosti.

Na dnevnom redu je i Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o osiguranju depozita. Predloženim izmenama i dopunama nastoji se da se sada, u uslovima stabilnosti finansijskog sistema, sistem osiguranja depozita dodatno uskladi na međunarodnom praksom i standardima, kao i pravnim tekovinama Evropske unije.

- Ovim Predlogom postižemo da na obračun premije, pored stope premije i osnovice za obračun premije, utiče i procenjen faktor rizika u poslovanju svake pojedinačne banke. Planirana je i izmena osnovice za obračun redovne i vanredne premije, tako da se umesto na ukupne osigurane depozite fizičkih lica, preduzetnika, mikro, malih i srednjih pravnih lica, premija obračunava na osigurane iznose depozita banaka do 50.000 evra, odnosno osiguranjem pokrivene iznose depozita navedenih osiguranih kategorija. Predloženi pristup je pravedniji i ujedno i dominantan u međunarodnoj praksi i regulativi - objasnio je ministar.

On je naveo da je planirano i uvođenje zasebnog pokrića deponenata.
- Uvođenje zasebnog pokrića deponenata u slučaju spajanja/pripajanja banaka za svaku od banaka posebno u ograničenom, ali javnosti obelodanjenom vremenskom periodu tako da osigurani deponenti spojenih odnosno pripojenih banaka u slučaju da su imali depozite u svakoj od tih banaka uživaju zasebno pokriće do 50.000 evra u slučaju stečaja ili likvidacije banke u periodu od šest meseci od dana spajanja/pripajanja, čime se unapređuje položaj deponenata - naveo je ministar.

On je podsetio i da je početkom ove nedelje Agencija za osiguranje depozita (AOD) objavila oglas za ustupanje portfelja potraživanja uz nadoknadu osam banaka u stečaju, kao i potraživanja kojima AOD upravlja, u iznosu od 1,82 milijardi evra, kao i da je od 2015. godine nivo problematičnih kredita u bankarskom sektoru smanjen sa 22 na 4,98 odsto, koliko iznosi u avgustu ove godine.
Komentari
Vaš komentar

Top priče

28.03.2024.  |  Agro, Finansije

Kompanija Gebi novi vlasnik nekadašnjeg mlinskog giganta Fidelinka - U planu investicije i ulazak na tržište maloprodaje pšeničnog brašna i testa

Kompanija Gebi iz Čantavira otkupila je zaštitni znak, mlinove, silose i fabriku testa nekadašnjeg mlinskog giganta Fidelinke iz Subotice. Kako je za RTV rečeno u ovoj kompaniji, koja se prvenstveno bavi proizvodnjom stočne hrane i agrokooperacijom, planiraju modernizaciju ovih pogona i ponovno osvajanje tržišta brašna i testa pod brendom "Fidelinka 1868". Nekada su silosi u Aleksandrovu, predgrađu Subotice, bili sinonim za kvalitet i

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.