NavMenu

Farmeri dižu ruke od zemlje - Polovina oranica u RS ostaje neobrađena

Izvor: eKapija Ponedeljak, 22.07.2019. 09:15
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: kovop58/shutterstock.com)Ilustracija
Dok uvoz poljoprivrednih proizvoda iz godine u godinu beleži sve alarmantnije vrednosti, domaća sela izumiru jedno za drugim. Skoro polovina oranica i bašta propada neobrađena.

Zvanična statistika pokazuje da su, na kraju prolećne setve u ovoj godini, oranične površine u RS iznosile 577.031 hektar. Od toga, zasejano je 316.915 hektara. Dok je pod ugarima i neobrađenim oranicama 259.942 hektara.

U poređenju sa prošlom godinom, zasejane površine su smanjene, dok je površina pod neobrađenim zemljištom povećana.

Podaci Zavoda za statistiku RS pokazuju da su ukupno zasejne površine u ovoj godini za 1,3% manje u odnosu na lane, penosi agroportal.ba.

S druge strane, ugari i neobrađene površine su u ovom periodu povećani za 32.237 hektara ili za 14%.

Proizvodi iz uvoza

Od ukupne količine proizvoda iz agroindustrijskog sektora koje građani BiH godišnje pojedu tek petina otpada na domaće, dok se ostatak odnosi na proizvode iz uvoza.

Više poražava činjenica da je, za nešto više od pola decenije, potrošnja hrane iz uvoza sa 65 porasla na 78%.

To potvrđuje i zvanična statistika, koja kaže da je lane, u poređenju sa 2012. vrednost uvezenog mesa sa 131,1 mil skočila na čak 285,7 mil KM (oko 143 mil EUR). U ovom periodu, količina uvezenog mesa je sa 33,9 miliona otišla na 60,8 miliona kilograma ili za skoro 80%.

Podaci Spoljnotrgovinske komore BiH pokazuju i da je u 2012. uvezeno 69,9 miliona kilograma povrća, a lani 95 miliona kilograma. Dok je uvoz voća sa 138,3 miliona povećan na 181,3 miliona kilograma.

U prvom kvartalu ove godine BiH je izvezla proizvoda agroindustrijskog sektora u ukupnoj vrednosti od 189,4 miliona, a uvezla 724,1 milion KM. U ukupnom obimu razmene, ovaj sektor privrede učestvuje samo 12%.

Sve manje sela

Ovakva slika, ipak, ne treba preterano da čudi, s obzirom na činjenicu da je na karti Srpske, odnosno BiH, iz godine u godinu sve manje sela. U čak 1.000 njih u RS trenutno ne živi nijedan čovek ili živi tek par duša. Dok mnoga broje manje od 10 stanovnika, uglavnom starih i nemoćnih.

Bez značajnije podrške poljoprivredi i stimulisanja mlađih ljudi da obrađuju zemlju, sve manje će biti zasejanih njiva i bašta, a sve više neobrađenog zemljišta, upozoravaju domaći farmeri.

Vladimir Usorac, predsednik Udruženja stočara i proizvođača mleka RS, naglašava da nas u budućnosti čeka još lošiji scenario, s obzirom na činjenicu da sela ostaju pusta.

U selima se sve manje seje žito, kukuruz, luk, krompir, kupus. U štalama je sve manje teladi, krava, svinja. Farmeri dižu ruke od zemlje jer ne mogu da se nose sa skupom proizvodnjom i prekomernim uvozom.

Dodaje se da su neke od mera pokušaja spasa sela bile da se bračnim parovima do 40 godina starosti, sa decom, ponudi beskamatna kreditna linija za kupovinu imanja na selima ili da im se besplatno ustupi državno zemljište, pod uslovom da ga obrađuju, prenosi agroportal.ba.

Podsetimo, u Srpskoj je 1996. bilo 17.600, a danas tek 4.000 proizvođača mleka, dok je, primera radi, u Potkozarju broj voćara za manje od deceniju sa 800 pao na 420.

Takođe, poljoprivredna površina u Srpskoj je, u poslednjih deset godina, smanjena za 44.000 hektara.

Uvoz

U Savezu udruženja poljoprivrednih proizvođača RS naglašavaju da ljudi od poljoprivrede ruke dižu prvenstveno zbog visoke cene obrade zemlje kao i zbog prekomernog uvoza, te čestih elementarnih nepogoda.

- Veliki problem je jeftina roba iz uvoza i nepostojanja zaštitne domaće politike. Često ne možemo da prodamo ono što smo uzgojili. Jednostavno, farmeri ne vide perspektivu u bavljenju poljoprivredom. Sve više ljudi odlazi ne samo iz sela, nego i iz države, pa zemlja ostaje pusta - kaže predsednik ovog saveza Stojan Marinković.

Prema njegovim rečima, odnos površine zasejanih oranica i bašta, te neobrađenih površina, dovoljno govori o tome kojim putem ide tamošnja poljoprivreda.

Komentari
Vaš komentar

Top priče

23.04.2024.  |  Građevina, Saobraćaj

Najavljen tender za prvu deonicu brze pruge Beograd-Niš od Velike Plane do Paraćina

Delegacija Evropske unije u Srbiji najavila je raspisivanje tendera za izgradnju jednog dela brze pruge Beograd-Niš za 1. jul ove godine. Naručilac posla je Infrastruktura železnice Srbije, a tender se odnosi na deonicu Velika Plana-Paraćin. Kako je navedeno u prethodnom obaveštenju o raspisivanju tendera, pruga Beograd-Niš dužine 230 km je strateška za državu i njenu povezanost sa evropskim železničkim mrežama, a troškovi

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.