NavMenu

Presek tržišta franšiza u Srbiji - Primetan rast domaćih franšiznih sistema, problem regulatorni okvir i netransparentnost

Izvor: Franchising.rs Sreda, 03.07.2019. 14:43
Komentari
Podeli
(Foto: Edhar/shutterstock.com)
U Srbiji je u 2018. godini poslovalo 200 franšiznih sistema, što je rast od oko 22% za period od pet godina, pokazuje analiza tržišta koju je uradila kompanija PROFIT system.

Kada je Franchising.rs, regionalni portal u vlasništvu konsultantske kuće PROFIT system, objavio prvo istraživanje tržišta franšiza 2013. godine, u Srbiji su poslovala 164 franšizna sistema. Na kraju 2018. godine, pokazuje novo istraživanje, u Srbiji je poslovalo ukupno 200 franšiznih sistema, što predstavlja rast u broju franšiznih sistema koji aktivno posluju u Srbiji za oko 22%.

U ukupnom broju franšiza u Srbiji i dalje dominiraju strani franšizni sistemi (123) sa učešćem od 62% u ukupnom broju franšiza, dok je broj domaćih franšiznih sistema porastao na 77, što čini nepunih 40% u ukupnom broju sistema.

Udeo stranih franšiznih sistema je, ipak, nešto niži nego što je to bilo slučaj 2013. godine, kada su strani sistemi imali udeo od 67% u ukupnom broju franšiznih sistema, što može da ukaže na postojanje blagog, ali pozitivnog trenda rasta domaćih franšiza. Primetno je da je broj franšiznih sistema, kako domaćih tako i stranih, rastao u poslednjih pet godina, s tim da je kriva rasta primetno veća kod domaćih.

U ukupnom broju, sa učešćem od 54%, dominiraju franšizni sistemi koji pružaju usluge, dok je 46% sistema koji posluju u oblasti trgovine.

Vrlo slična situacija je i kada učešće uslužnih i trgovačkih sistema analiziramo po poreklu kompanije. Naime, i kod domaćih i kod inostranih franšiza dominiraju usluge, ali je odnos sa trgovinom prilično izbalansiran. Kod domaćih sistema, udeo uslužnih franšiza je 53%, a kod inostranih 56%.

Analiza tržišta franšiza u Srbiji za 2018. izvedena je na osnovu empirijskih istraživanja. Podaci su prikupljeni putem telefonskih razgovora i imejlova, a ispitanici su odgovarali na pitanja ili popunjavali upitnik. U analizu su uključeni i svi dostupni podaci sa zvaničnih veb-sajtova i APR-a. Istraživanje je obuhvatilo samo kompanije za koje je potvrđeno da posluju u sistemu franšizinga.

Nataša Bogojević, koordinator u timu koji je sproveo istraživanje, naglašava da prikupljanje podataka ipak nije bilo jednostavno.

– Mnogi franšizni sistemi nevoljno dele podatke, ili ih uopšte ne dele, čak i kad su u pitanju najmanje "osetljive brojke" kao što je broj primalaca franšize i broj franšiznih jedinica, na šta se naše istraživanje najviše i fokusiralo – kaže ona.

Igor Bogojević, regionalni direktor kompanije PROFIT system, kaže da ovakvi problemi u kreiranju izveštaja o franšizingu koji se susreću u Srbiji nisu iznenađenje, ali nisu ni tipični za druge zemlje Centralne i Istočne Evrope.

– Naša matična kompanija osnovana je u Poljskoj, i mi u toj zemlji, kao i nekim drugim zemljama, već dugi niz godina pravimo i objavljujemo veoma detaljne izveštaje o tržištu franšiza, a same kompanije vrlo transparentno iznose svoje podatke. Ovde se od toga zazire. U Srbiji postoji registar privrednih društava u kojem svako može da vidi većinu poslovnih podataka kompanija, takođe postoji i registar stvarnih vlasnika, a da ne govorimo o više servisa koji nude detaljne izveštaje o kompanijama, što znači da je načinjen napor da se stvori transparentan okvir poslovanja. Ako već postoje svi ti registri i podaci, reklo bi se da nema razloga za tajnost ili bojazan kada govorimo o franšizingu. Praksa je, međutim, drugačija, a time i rezultat našeg istraživanja – objašnjava Igor Bogojević i dodaje da je ovakve analize lakše raditi u zemljama u kojima postoje franšizne asocijacije, što nije slučaj sa Srbijom.

On, takođe, ističe da rezultati istraživanja ukazuju i na to da regulacija u Srbiji koči razvoj franšiznih sistema u određenim oblastima, pa čak i želju da se o franšiznom poslovanju javno govori.

– U svetu, ali i okruženju, franšizing je, recimo, u oblasti finansijskih usluga, a pre svega bankarstva i osiguranja, veoma razvijen. U Srbiji smo identifikovali tek jedan bankarski sistem, koji uopšte ne komunicira da ima franšiznu mrežu. Postoji tek jedna osiguravajuća kompanija koja transparentno komunicira o svom franšiznom sistemu, ali to ne radi nijedan sistem zastupnika/posrednika u osiguranju, recimo. Kada se udubite u problematiku, čini se da ni sami regulatori tržišta ne razumeju na pravi način šta je franšizing, zbog čega se od franšizinga u toj oblasti zazire, i zbog čega smo u pomenutoj oblasti na dnu kolone. To automatski za sobom povlači i nespremnost samog tržišta da se o ovom načinu poslovanja komunicira – objašnjava Bogojević.

Dodaje da su problemi koje su detektovali, kao što su nespremnost na saradnju, nepostojanje franšiznih asocijacija, nedovoljno uređen regulatorni okvir, ali i sam preduzetnički mentalitet, uticali na obuhvat analize tržišta, pa i na njen kvalitet, ali i ukazali na čemu sve treba raditi, i šta sve može da se unapredi.

– Stoga ćemo od ove godine, i bez obzira na sve navedene manjkavosti, nastaviti da redovno pravimo i objavljujemo godišnje izveštaje o tržištu franšizinga u Srbiji, a potom i u susednim zemljama regiona. Ipak je vrlo važno da postoji bilo kakav pregled – kaže on.

Takođe, treba napomenuti da u Srbiji postoje i franšizni sistemi koji su registrovali svoje poslovanje, ali još uvek nisu aktivni i ne zna se da li će u budućnosti širiti mrežu koristeći franšizni model te i nisu uključeni u analizu. Takođe, izostavljeni su sistemi koji posluju po principu licence, iako ponekad i sami imaju određene "elemente" franšiznog poslovanja.

– U ovom trenutku nam je bilo primarno da ustanovimo okviran broj "čistih" franšiznih sistema koji aktivno posluju. Uz to, da vidimo u kojim sektorima je franšizing najzastupljeniji, i kakvo je poreklo franšiznih sistema. Svesni smo da još uvek nije sazrelo vreme da uradimo izveštaj kakav, na primer, pravimo u Poljskoj, sa detaljima i o broju franšiznih jedinica, broju primalaca franšize, broju zaposlenih u sopstvenim i franšiznim poslovnicama, njihovom prometu i brojnim drugim podacima – objašnjava Bogojević i dodaje da će to morati da sačeka promenu poslovne klime.

Komentari
Vaš komentar

Top priče

29.04.2024.  |  Industrija, Saobraćaj

U Beogradu od 8. maja samo bela taksi vozila - U slučaju da ne sprovedu odluku, taksiste očekuje velika kazna

Taksi vozila u prestonici od 8. maja moraju da budu bele boje, a taksista koji to ne uradi snosiće posledice u vidu kazne od 40.000 dinara. U ovom trenutku, gotovo svi su ispoštovali odluku koja je stupila na snagu 2021. godine. Takođe, veliki broj njih iskoristio je subvencije države, koje su iznosile 8.000 EUR po vozilu, pa je trenutno oko 1.700 automobila starosti između jedne i tri godine. - Od 8. maja svi moraju da budu u beloj boji,

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.