NavMenu

Da li faktor 100 potpuno štiti od sunca?

Izvor: Politika Utorak, 02.07.2019. 16:10
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: BlueOrange Studio/shutterstock.com)Ilustracija
Donedavno stručnjaci su smatrali da je sve preko SPF 50 "čist marketing", ali su sada ipak promenili mišljenje.

Večna dilema da li je bolje naneti niži faktor za sunčanje ili viši aktuelna je svake letnje sezone. Tek što smo se navikli na faktor 50, na tržište stižu nove kreme s oznakom 60 plus, pa čak i s trocifrenim faktorom sto, koji se već odavno prodaje u Americi. Međutim, tu počinju i nove polemike. Ima li potrebe da kao zaštitu od sunca koristimo ovako velike faktore?

Američka Agencija za hranu i lekove još 2013. godine tražila je da se proizvođačima zabrani isticanje faktora većeg od 50 jer se tada smatralo da je sve preko toga čist marketing. Od toga očigledno nije bilo ništa jer gotovo svi renomirani proizvođači danas imaju u svom asortimanu bar jednu kremu s faktorom sto. Prosečnog kupca verovatno impozantna brojka na ambalaži navodi na pomisao da dobijaju dvostruko veću zaštitu, što ipak nije tačno.

Ipak, FDA je u februaru ove godine posle višegodišnjih istraživanja izašla s novim predlogom – da se proizvođačima dozvoli isticanje SPF 60 plus zbog kliničkih dokaza o korisnosti dodatnog faktora.

U svakom slučaju, Američka akademija za dermatologiju preporučuje odabir proizvoda koji su vodootporni, sa zaštitom širokog spektra i SPF-om od najmanje 30.

To znači da se odlučite za onaj preparat koji, pored odgovarajućeg faktora, ima oznaku da štiti i od UVA i UVB zračenja. Važan savet je i da se krema koristi u dovoljnim količinama jer u suprotnom nema efekta.

– Kreme za sunčanje su važne za zaštitu kože, ali nijedna od njih ne štiti u potpunosti od štetnih efekata prekomernog izlaganja ultraljubičastom zračenju – upozoravaju stručnjaci. Duži boravak na suncu bez zaštite nije preporučljiv. Ultraljubičasto zračenje može da izazove niz opasnih posledica – od opekotina i ubrzanog starenja kože do smanjenja odbrambene sposobnosti organizma i povećanog rizika od maligniteta kože.

Zaštitni faktor se odnosi na crvenilo kože, što znači da krema s oznakom 30 štiti dvostruko bolje nego SPF 15 samo kad su u pitanju opekotine od sunca. Ova linearna veza, međutim, ne postoji kada se poredi apsorpcija UV zraka. Proizvod sa SPF 15 apsorbuje 93%, sa SPF 30 – 97%, faktor 50 apsorbuje 98% ovih zraka. To znači da se ovaj efekat bitno ne povećava kako to prosečnom potrošaču izgleda jer ako koristite faktor 100 apsorbcija je 99%. Industriji se zamera to što reklamirajući veći faktor dovode građane u opasnost da pomisle da su nepobedivi na suncu, što nije tačno.

Kremu bi trebalo nanositi na svaka dva sata bez obzira na faktor. Pogrešno je što oni koji koriste visok faktor misle da im sunce ne može ništa, misleći da mogu samo jednom da upotrebe preparat – upozoravaju američki stručnjaci i dodaju da se najviši faktor preporučuje kod direktnog izlaganja suncu i tokom plivanja.

U Evropi se od 2012. proizvođači preparata obavezuju da termin "široki spektar" mogu da koriste na ambalaži samo za proizvode koji imaju dokaz da štite od svih vrsta oštećenja kože suncem (UVA i UVB zaštita). Nasuprot ovome, proizvodi koji štite samo od opekotina od sunca, moraju da imaju takva upozorenja na ambalaži.

Ograničenja su uvedena i kod oznaka "vodootporne" tako da na pakovanju može da bude navedeno ili 40 minuta ili 80 minuta. Važan savet je da se zaštitna krema koristi u dovoljnim količinama. Prema podacima stručnjaka, potrošači u proseku koriste dvostruko manju količinu kreme, čime umanjuju zaštitu čak i za više od pola. Za zaštitu celog tela odrasle osobe prosečne visine potrebno je utrošiti oko 35 grama kreme. Kremu je potrebno ponovo naneti posle svakog kupanja, plivanja ili brisanja peškirom. Važno je, takođe, da se između 10 i 16 sati što manje boravi na suncu i koriste šeširi i naočare za sunce. Maslinovo i druga prirodna ulja vrlo su korisna za negu kože, ali ne štite od sunčevih zraka.

Komentari
Vaš komentar

Top priče

23.04.2024.  |  Saobraćaj, IT, Telekomunikacije

Kentkart tuži Grad Beograd i zahteva 17 mil EUR odštete

Kompanija Kentkart, koja je godinama obavljala naplatu karata u gradskom prevozu, nakon raskida ugovora tužila je grad i zahtevala odštetu od 17 mil EUR, izjavio je predsednik Privremenog organa Grada Beograda Aleksandar Šapić. - Kontrolisali su sistem od 250 mil EUR godišnje. Ja tvrdim da preko 1 mil EUR ne mogu da dobiju, a mislim da će čak biti obrnuto, jer mi imamo dokaze da su unazadili sistem - rekao je Šapić za Radio-televiziju

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.