NavMenu

Rastu ulaganja u energetski efikasnu gradnju u Srbiji

Izvor: eKapija Utorak, 25.06.2019. 14:22
Komentari
Podeli
(Foto: Dagmara_K/.shutterstock.com)
Ulaganja u energetski efikasne projekte izgradnje i sanacije objekata u Srbiji rastu iz godine u godinu, ocenjuju iz Nemačke organizacije za međunarodnu saradnju GIZ.

Tome u prilog govori činjenica da se na nedavno završeni javni poziv Ministarstva rudarstva i energetike za dodelu bespovratnih sredstava iz Budžetskog fonda za unapređenje energetske efikasnosti prijavilo, kako navode, skoro duplo više lokalnih samouprava nego prošle godine s pojektima energetski efikasne sanacije javnih zgrada.

Od prijavljena 62 projekta, sredstva su opredeljena za 24, dok je 2018. godine od prijavljenih 39, sredstva dobilo 14. Među prijavljenim projektima najbrojniji su oni koji se odnose na škole i predškolske ustanove, precizira se u saopštenju GIZ-a.

- Ovi podaci dokazuju da svest o važnosti ulaganja u energetsku efikasnost u Srbiji raste, a mi smo zadovoljni što smo, kroz niz aktivnosti na projektu srpsko-nemačke razvojne saradnje "Energetska efikasnost u javnim zgradama", omogućili edukaciju i alate neophodne da se lokalne samouprave odluče za energetski efikasne sanacije javnih zgrada i da što lakše i preciznije pripreme konkursnu dokumentaciju - kaže Svjetlana Đokić, viši projektni menadžer u GIZ-u.

Sredstva su, između ostalih, dobile Predškolska ustanova Pčelica iz Niša i Škola za osnovno muzičko obrazovanje Dušan Skovran iz Ćuprije.

- Većina zgrada škola i vrtića u Nišu staro je i po više od tri decenije i rekonstrukcija im je neophodna... Na konkursu smo dobili 70% sredstava za ovaj projekat, a ostatak će investirati Grad Niš - kaže Bojan Gajić, eneregetski menadžer Grada Niša.

Niš je, inače, jedan od šest gradova koji su se potpisivanjem Memoranduma o saradnji sa GIZ-om opredelili da do kraja ove godine, uz upotrebu tzv. EE kalkulatora za proračun podataka o uštedama u procesu energetske obnove, urade analizu energetske efikasnosti javnih zgrada, škola i vrtića i na osnovu toga naprave listu prioritetnih sanacija.

- Mnoge lokalne samouprave odustaju od apliciranja za sredstva jer, najjednostavnije rečeno, ne znaju odakle da počnu. EE kalkulator im omogućava da donesu odluku o projektima čije se sufinansiranje uklapa u njihov budžet, a koji donose najviše benefita u smislu poboljšanja komfora i uštede energije - komentariše Đokić.

Opština Ćuprija, koja tek namerava da u planiranju energetski efikasnih sanacija javnih zgrada primeni EE kalkulator, dobila je na javnom pozivu Ministarstva rudarstva i energetike skoro 21 milion dinara, od neophodnih oko 30 miliona, odnosno 70% ukupnih projektnih troškova.

- U okviru ovog projekta kamenom vunom ćemo termički izolovati spoljne zidove zgrade i tavanicu na školskom objektu i koncertnoj sali, koja se inače koristi i za najznačajnije događaje u oblasti kulture u Ćupriji - kaže Željko Dželatović, energetski menadžer Ćuprije.

Dodaje da će zameniti drvene prozore PVC stolarijom sa troslojnim staklom i ugraditi termoregulacione ventile na radijatorima.

- Očekujemo da će to doprineti poboljšanju komfora korisnika zgrade, a što se ušteda tiče, bićemo zadovoljni ako ušteda energije bude 10%, iako projekcije kažu da može da ide i do 40% - navodi on.

U Srbiji se troši šest puta više energije nego u Nemačkoj, a 40%, a potrošnje odlazi na grejanje, električnu energiju i snabdevanje toplom vodom stambenih i javnih zgradam, navodi se u saopštenju GIZ-a. Razlozi za veliku potrošnju su uglavnom neodgovarajuća toplotna izolacija, zastareli sistemi grejanja i hlađenja i pripreme tople vode, ali i gubici energije prouzrokovani neadekvatnim održavanjem i upravljanjem.

- Energetski efikasne sanacije donose uštede i državi i građanima, utiču na poboljšanje komfora, doprinose smanjenju emisije CO2, zaštiti životne sredine, ali i podstiču nacionalni i lokalni privredni razvoj, posebno u oblasti građevinarstva. Zajedničkim zalaganjima na ovom polju već smo dosta toga uradili - zaključila je Đokić.

Budžetski fond za energetsku efikasnost ove godine iznosio je 325 miliona dinara, dok je 2018. godine za ovu namenu izdvojeno 125 miliona dinara. Iz Ministarstva rudarstva i energetike najavljuju da bi do kraja godine trebalo da bude osnovan i Fond za energetsku efikasnost koji bi raspolagao sa oko 20 mil EUR. Sredstva iz ovog Fonda bila bi dostupna i građanima za unapređenje energetske efikasnosti njihovih stanova i kuća, ali i privredi za komercijalne objekte.
Komentari
Vaš komentar

Top priče

28.03.2024.  |  Agro, Finansije

Kompanija Gebi novi vlasnik nekadašnjeg mlinskog giganta Fidelinka - U planu investicije i ulazak na tržište maloprodaje pšeničnog brašna i testa

Kompanija Gebi iz Čantavira otkupila je zaštitni znak, mlinove, silose i fabriku testa nekadašnjeg mlinskog giganta Fidelinke iz Subotice. Kako je za RTV rečeno u ovoj kompaniji, koja se prvenstveno bavi proizvodnjom stočne hrane i agrokooperacijom, planiraju modernizaciju ovih pogona i ponovno osvajanje tržišta brašna i testa pod brendom "Fidelinka 1868". Nekada su silosi u Aleksandrovu, predgrađu Subotice, bili sinonim za kvalitet i

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.