NavMenu

Kako u Srbiji funkcioniše sistem odbrane od poplava? - Bujične pregrade se grade, ali se ne čiste

Izvor: eKapija Ponedeljak, 17.06.2019. 14:12
Komentari
Podeli
Popunjena mala brana kod mesta Borač (Foto: Aleksandar Parezanović)Popunjena mala brana kod mesta Borač
U bujičnim poplavama početkom juna u opštini Knić potopljeno je 1.220 ha zemlje, 42 domaćinstva su oštećena, 12 porodica izgubilo gotovo sve u poplavama. Oštećeno je 250 kilometara atarskih, 100 kilometara asfaltnih puteva i 17 mostova, kažu za eKapiju iz ove opštine. Komisije popisuju štetu, procena štete biće poznata narednih dana, stanje elementarne nepogode proglašeno je u 11 opština, a direktor Kancelarije Vlade Srbije za javna ulaganja Marko Blagojević ranije je izjavio da je gruba procena štete oko 25 mil EUR.

Činilo se da je posle poplava 2014. godine, Srbija spremnija za nove prirodne nepogode, jer je prema svim raspoloživim podacima ulagano u sisteme za odbranu od poplava, izgradnju bedema, brana i protivbujičnih objekata. Odgovor na pitanja koliko je tačno uloženo u sanaciju i gradnju objekata za zaštitu od poplava na teritoriji Srbije, ali i na teritorijama opština Knić, Lučani i grada Kraljeva iz Kancelarije za upravljanje javnim ulaganjem nismo uspeli da dobijemo, već su nas uputili na JVP Srbijavode.

Kako su za eKapiju rekli iz opštine Knić krajem prošle godine opština Knić i grad Kraljevo uz finansijsku pomoć Republike Srbije počeli su realizaciju projekta Regulacije reke Gruže.

- Investitor je Javno vodoprivredno preduzeće Srbijavode, a ukupna vrednost radova je oko 11,5 miliona dinara. Radovi su realizovani na osnovu Uredbe Vlade Srbije, odnosno državnog programa hitnih radova na sanaciji objekata za zaštitu od voda koji su bili neposredno oštećeni i ugroženi u elementarnim nepogodama u maju i junu prošle godine. Zahvaljujući tome, u tom delu Gruža je pričinila najmanje štete u poplavi 3. juna. Zato će biti nastavljena regulacija reke dalje do Gužanskog jezera - rekla je za eKapiju Zorica Kovačević iz informativne službe opštine Knić i dodala da se po nalogu Štaba za vanredne situacije trenutno intenzivno čiste kanali, korita reka i potoka i preventivno postavljaju bedemi jer su najavljene nove padavine.

Osim gradnje novih objekata za odbranu od poplava, posebno bujičnih pregrada na teritoriji opštine Knić, istraživali smo kakva je situacija sa onima koji već postoje, odnosno da li se redovno održavaju i saniraju, s obzirom na to da fotografije sa lica mesta pokazuju da ne izgledaju "kao nove". Jedan od takvih objekata je i mala brana kod mesta Borač u opštini Knić. Bujičarska pregrada visine 6 metara gotovo je u potpunosti popunjena, te deluje kao da nikada nije očišćena.

Održavaju se oni objekti za koje se zna da postoje, dok su manje brane i bujičarske pregrade "ispod radara" preduzeća Srbijavode, odakle su za eKapiju rekli da u mestu Borač prema njihovoj evidenciji "nema objekata za odbranu od poplava niti brane Borač".

Brana visoka 6 metara kod mesta Borač, koje nema u evidenciji JVP Srbijavode (Foto: Aleksandar Parezanović)Brana visoka 6 metara kod mesta Borač, koje nema u evidenciji JVP Srbijavode

Odgovor zašto se male brane i bujične pregrade ne čiste od nanosa dobili smo iz radne jedinice Zapadna Morava JVP Srbijavode.

- Bujičarske pregrade nisu u sistemu redovnog održavanja, one se saniraju ako se uruše, ali se ne čiste od nanosa. Takvi objekti će se vremenom zasuti, ali je cilj da taj stepenik koji prave uspori brzinu protoka vode. Od većeg je značaja da napravite više novih objekata u nizu, nego da čistite postojeće od mulja i nanosa, jer kad ih je više onda se produžava vreme oticanja vode i teže dolazi do plavljenja i bujičnih voda koje imaju rušilačku snagu - kaže za eKapiju Jovanka Ćirković, inženjer u RJ Zapadna Morava.

Ona je dodala da do bujičnih poplava najviše dolazi kada su jaku pljuskovi i na mestima na kojima se dešava erozija terena koja je uzrokovana šumskim požarima i sve češćom nelegalnom sečom šuma, stoga je pošumljavanje terena veoma bitno.

- Uloga takvih malih brana nije da je napravite i da je čistite, već da se napuni, da obraste drvećem, da bi se voda usporila, odnosno da ne bi postala rušilačka. Treba ih izgraditi što više - to se zove uređenje sliva - kaže Jovanka Ćirković i dodaje da se sporadično čiste veći takvi objekti koji se nalaze blizu naseljenih mesta.

Iz centrale JVP Srbijavode za eKapiju su izjavili da ovo preduzeće ima celokupnu evidenciju brana i objekata na teritoriji Republike Srbije, kao i da po programu poslovanja imaju normative po kojima se svi sistemi kojih ima u evidenciji redovno održavaju.

- Ovde govorimo o programu redovnog održavanja, ali, kada je potrebno i dodatno saniraju i održavaju. Svi vodoprivredni centri i radne jedinice su u obavezi da, svakodnevno, dostavljaju izveštaje o sprovedenim akcijama održavanja i o stanju na sistemima - rekli su iz JVP Srbijavode.

Iz vodoprivrednog centra Morava JVP Srbijavode navode da se održavanje objekata za odbranu od poplava sastoji iz "redovnog održavanja koje se obavlja kontinuirano cele godine i u koje spada sečenje rastinja, izmuljivanje, odnosno održavanje proticajnog profila i vađenje svih vrsta nanosa".

- Osim redovnog održavanja, tu je i investiciono održavanje u okviru kojeg se obavljaju periodične aktivnosti na održavanju objekata i sanacionih radova. Ovi radovi se obavljaju u letnjem periodu na mestima oštećenja objekata i vanrednih-hitnih sanacionih radova. Ovi radovi se obavljaju posle poplava radi uspostavljanja normalnog režima tečenja na područjima pogođenim poplavama - kažu iz VPC Morava.

Dekan Šumarskog fakulteta: Država da preuzme brigu o bujičnim pregradama

Dekan Šumarskog fakulteta Ratko Ristić rekao je 2016. za RTS da je od 2014. do napravljeno je više bujičnih pregrada nego u prethodnih 20 godina i tada je istakao da, iako je dosta toga urađeno, još mnogo treba rešiti na sistemskom nivou, poput finansiranja vodoprivrede, održavanja postojeće infrastrukture.

- Na stotine bujičnih pregrada u brdsko-planinskom regionu Srbije je nefunkcionalno jer su obrasle vegetacijom, oštećene jer nema para za održavanje - rekao je tada Ristić.

Prema njegovim rečima, lokalne samouprave bi trebalo da brinu o pregradama, ali one nemaju resurse da se time bave.

- Država je 2012. amnestirala samu sebe za ovu vrstu objekata i krajnje je vreme da opet na čitavoj teritoriji brine o tome - istakao je Ristić u intervjuu 2016. godine.

I. Milovanović
Komentari
Vaš komentar

Top priče

27.03.2024.  |  Industrija, Saobraćaj, Finansije

Grad ustupa privatnicima više od 30 zemunskih i palilulskih autobuskih linija - Spreman nacrt JPP na deset godina, posao težak pola milijarde evra

Gradske linije na potezima 100 i 700, kao i još nekoliko linija koje prelaze preko Novog Beograda i Zemuna, definitivno će biti ustupljene privatnim prevoznicima. Danas se održava hitna telefonska sednica Privremenog organa grada, na kojoj je od 100 tačaka, najvažnija upravo ona koja se tiče Odluke o usvajanju predloga projekta javno-privatnog partnerstva u obavljanju javnog prevoza na pomenutim linijama. Nacrtom ove odluke predviđeno je

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.