(Foto: Romolo Tavani/shutterstock.com) Države Zapadnog Balkana treba da budu uključene u borbu protiv klimatskih promena i pored svih finansijskih izazova sa kojima se suočavaju u procesu tranzicije, jer ti projekti na globalnom nivou imaju veliku finansijsku podršku, rečeno je u Šibeniku na Evropskom kupu i kongresu za energiju i životnu sredinu 2019. u organizaciji BSEA.
Direktor odeljenja za Mediteran u Zajednici znanja i inovacije (Climate KIC) Tan Tam rekao je da je u procesu klimatskih promena i energetske efikasnosti bitna svest o tome koja, kako je kazao, treba da postoji od državnog i političkog vrha, do zajednice na najnižim nivoima.
Zajednica znanja i inovacije izabrana je od strane Evropske komisije, konkretnije od strane Evropskog instituta za inovacije i tehnologiju, kako bi ojačali kapacitete inovacije na klimatskim promenama. Reč je o globalnom i panevropskom projektu.
- Čini mi se da na Zapadnom Balkanu postoji velika svest o klimatskim promenama. Ovde postoje veoma inovativne i inspirativne habove, kao što je slučaj u Sloveniji, Srbiji, na ostrvima po Hrvatskoj, gde se zaista preuzimaju inicijative - istakao je Tam.
Dodao je da će ekonomska tranformacija regiona praćena klimatskom tranformacijom dovesti do sveobuhvatnih promena na svim nivoima.
On je u razgovoru za Tanjug rekao da postoji pretnja koja sa sobom donose klimatske promene, ali, kako objašnjava, ovo je prilika i da se promeni način na koji živimo na dva načina: da ga učinimo održivim i da uključimo društvenu zajednicu u svemu tome.
Govoreći o ekonomskom uticaju na klimatske promene, Tam je kazao da ekonomski razvoj i proces klimatskih promena može i treba da ide paralelno.
- Biti u tranziciji, a istovremeno i u klimatskoj tranziciji je proces koji će svakako doneti više efikasnosti. To će smanjiti i razlike između evropskih regiona i regiona Zapadnog Balkana - zaključio je Tam.
Zajednica znanja i inovacije u oblasti klimatskih promena i energetske efikasnosti sarađuje sa preko 360 partnera, u saradnji sa Evropskom komisijiom omogućava preko 550 miliona evra za investicije u start apovima, kreiala je 2.000 novih radnih mesta, pokrenula preko 1.000 inovativnih startapova i pokrenula fond od 3,4 mlrd EUR za inovativna rešenja u procesu klimatskih promena.
Glavni cilj Zajednice znanja i inovacije na evropskom novou je dovesti emisiju gasova u nacionalnim ekonomijama na evropskom kontinentu na nulu.
Takođe, menadžer za energetsku efikasnost u infrastrukturi, industriji i biznisu u kompaniji GDi Ivan Juras je istakao da postoji sve veća zainteresovanost poslovnih subjekata u regionu za primenu novih inovatnivnih rešenja koji omogućavaju energetsku efikasnost.
Juras kaže da njegova kompanija sarađuje s partnerima poput kompanije SAP i Microsoft te da se bave pametnim brojilima i softverskim rešenjima koji omogućavaju pametno upravljanje potrošnjom električne energije, gasa, vode i otpada.
On je, takođe, dodao da upravljanje radnom snagom, a ne samo prirodnim i energetskim resursima, putem procesa digitalizacije, dodatno utiče na energetsku efikasnost kompanija i privrednih zajednica.
- Naša kompanija je fleksibilna, jer upravo to i zahteva proceš energetske efikasnosti. Ne nudimo konkretne proizvode, već inovativna rešenja koja prilagođavamo svim subjektima zainteresovanim da postanu deo procesa energetske efikasnosti i klimatskih promena - zaključio je Juras.
Jurica Gašpar, koji je napisao knjigu o svetionicima "Legende svetla" ,održao je prezentaciju o svetionicima i prikazan je istoimeni film.
Naveo je da je knjiga rezultat trogodišnjeg razgovora s preostalim jadranskim svetioničarima i iskustvu autora na svetioniku, kao i da govori o gradnji jadranskih svetionika.
Knjiga predstavlja presek velikog plana Austrougarske monarhije da uspostavi mrežu od stotinu svetionika na obali istočnog Jadrana.
Raspadom te monarhije zaustavljena je gradnja komplikovanih i čvrstih objekata za smeštaj svetioničara i njihovih porodica.