NavMenu

Mreža AGRO RURALNIH HUB-ova u nerazvijenim opštinama Srbije - Kako da poboljšate svoj agrobiznis uz pomoć inovacija i digitalizacije

Izvor: eKapija Nedelja, 05.05.2019. 15:33
Komentari
Podeli
(Foto: Inovativni centar za održivu poljoprivredu i ruralni razvoj Srbije)
Održiva proizvodnja postaje imeprativ u svim segmetima privrede, pa ni poljoprivreda nije izuzetak. Ključ je u tome da se prema zemlji i drugim prirodnim resursima treba odnositi domaćinski, uz očuvanje životne sredine, kako bi služila i generacijama koje dolaze, a, sa druge strane, neophodno je i zadovoljiti prehrambene potrebe, kao i sopstveni ekonomski interes.

Ovaj nimalo lak zadatak može biti olakšan zahvaljujući modernim tehnologijama, digitalizaciji i inovacijama.
Sve to prepoznala je grupa mladih entuzijasta kada je pre gotovo dve godine rešila da osnuje Inovativni centar za održivu poljoprivredu i ruralni razvoj Srbije (ICOPRRS) u Velikom Gaju u opštini Plandište, sa vizijom da agroinovacijama i digitalizacijom ubrza održivi razvoj srpske poljoprivrede i proizvodnju hrane.

- ICOPRRS osnovan je sa ciljem da promoviše i afirmiše agroinovacije i digitalizaciju u poljoprivredi, kao i da povezuje porodična poljoprivredna gazdinstva, zadruge, mikro, mala i srednja agropreduzeća, trgovce, finansijske institucije i nauku kako bi svi zajedno doprineli povećanju održive agroinovativne proizvodnje, prerade i izvoza poljoprivrednih proizvoda i fine hrane iz Srbije - kaže za eKapiju Radojica Mojsijev, član Programskog saveta Centra.

Po njegovim rečima, pojam održive poljoprivrede može se definisati kao integrisani sistem biljnih i stočarskih proizvodnih praksi koje dugoročno zadovoljavaju potrebe ljudi za hranom, čuvaju kvalitet životne sredine i prirodnih resursa, imaju visoku ekonomsku vrednost i unapređuju kvalitet života farmera, lokalne zajednice i društva u celini.

A kakvu ulogu u tome imaju inovacije?

- Agroinovacije uspostavljaju nove metode proizvodnje, distribucije hrane i nabavke repromaterijala i uvode promene u agromenadžmentu, kao i u organizaciji agrobiznisa i rada zaposlenih - ističe Mojsijev i dodaje da se u svetu agroinvacije dele u grupe, pa tako postoje inovacije agroproizvoda, inovacije agroprocesa, inovacije agromenadžmenta i organizacije proizvodnje i prerade hrane i inovacije agromarketinga.

Na pitanje dokle je Srbija stigla kada je reč o održivoj, inovativnoj poljoprivredi, on kaže da je naša zemlja tek na početku procesa uvođenje održive inovativne poljoprivrede i novih agroposlovnih modela u poslovanje poljoprivrednih gazdinstava, zadruga i agrokompanija koja se bavi proizvodnjom i preradom poljoprivrednih proizvoda.

Ipak, dodaje, proces se odvija u pozitivnom smeru, pa tako trenutno u Srbiji nove inovativne poslovne modele i digitalizaciju uvodi nekoliko velikih poljoprivrednih kompanija, organizovanjem timova za razvoj agroinovacija i digitalizaciju.

Kako ističe naš sagovornik, aktivnosti Centra upravo su usmerene na informisanje i promovisanje agroinovacija i digitalizacije, ali i na konkretnu pomoć kroz edukacije za njihovo uvođenje u poslovanje proljoprivrednika i povezivanje poljoprivrednih gazdinstava, zadruga i agrokompanija u inovacionu agrozajednicu Srbije putem seminara i pojedinačnih mentorskih sastanaka.

Članovi centra su mahom mlade IT i agrokompanije koje imaju za cilj da olakšaju poslovanje i ubrzaju razvoj poljoprivrede u Srbiji.

Neke od njih su FarmSoft-tim, firma koja razvija softver za upravljanje porodičnim poljoprivrednim gazdinstvima, zatim Kvantaš koji razvija platformu za promociju i oglašavanje poljoprivrednih proizvoda porodičnih poljoprivrednih gazdinstava, kao i mobilne android i apple aplikacije za brzo naručivanje i dostavu voća i povrća veletrgovcima u Srbiji i zemljama bivše Jugoslavije, Organika nova koja radi na platformi Zelenoo.com za direktno naručivanje organskih proizvoda od sertifikovanih proizvođača u Srbiji i organizovanu dostavu kupcima u Beogradu, kao i Box system koji razvija inovativnu EKO kutiju od vune i drveta za dostavu hrane.

Kako bi bio bliže korisnicima u realizovanju usluga i projekta, Inovativni centar za održivu poljoprivredu i ruralni razvoj Srbije uspostavio je i mrežu AGRO RURALNIH HUB-ova kao zajedničkih (co-working) prostora u nerazvijenim opštinama Srbije.

- Cilj je da mreža AGRO RURALNIH HUB-ova u nerazvijenim opštinama postane izvorište i baza kreativnih agropreduzetnika i mladih ljudi koji će svojom energijom i znanjem razviti nove inovativne poslovne modele za savremenu održivu i organsku poljoprivredu, proizvodnju zdrave hrane i pića, rešenja za lokalni ruralni biznis i rešenja za dobrobit lokalne zajednice - navodi Mojsijev.

On dodaje da je namera Centra da mreža AR HUB-ova okupi inovativne i ambiciozne agropreduzetnike koji vole da razmenjuju iskustva, da stvaraju mogućnost za generisanje novih ideja i da zajedno kreiraju projekte i poslovne modele i ponude ih poslovnoj i NVO zajednici u Srbiji, ali i inovativnoj agroposlovnoj zajednici u Evropi i svetu.

AR HUB-ovi se nalaze u opštinama Plandište, Brus, Aleksinac, u niškim gradskim opštinama Pantelej i Crveni Krst, u Gornjim Trnjanima kod Leskovca, Vraćevšnici u opštini Gornji Milanovac i u Gadžinom Hanu.

Prema rečima Mojsijeva, u okviru pomoći razvoju lokalnog ruralnog biznisa u Srbiji, ICOPRRS trenutno priprema projekat pod nazivom Koalicija za razvoj ruralnih područja Srbije koji treba da omogući da se zahvaljujući modernim tehnologijama i inovacijama stvori okruženje koje će stanovnicima sela dati iste mogućnosti kakve imaju stanovnici gradova u Srbiji kada je reč o razvoju sopstvenog posla, zapošljavanju, društvenom životu, obrazovanju, zdravstvu i socijalnom staranju.

- Cilj uspostavljanja Koalicije za razvoj ruralnih područja Srbije je da spreči negativni demografski uticaj globalizacije na selu, ojača uslužne delatnosti za stanovnike ruralnih područja i smanji što je moguće više iseljavanje mladih u grad ili inostranstvo - kaže naš sagovornik.

On dodaje da će to kroz ovaj program raditi putem povezivanja lokalnih proizvođača hrane s potrošačima u gradovima, obukom za mlade o agroinovacijama i digitalnim tehnologijama kako bi ostali na selu, jačanjem međugeneracijske solidarnosti i razvojem socijalnih usluga u selima Srbije.

Mojsijev ističe da ICOPRRS planira da dalje razvija mrežu AR HUB–ova i pruža pomoć svojim članovima da razviju agroinovacije i promovišu ih na sajmovima i meetup događajima u Srbiji i svetu.

- U naredne dve godine u planu nam je da razvijemo inovativne projektne predloge i konkurišemo sa našim članovima na pokrajinskim, republičkim evropskim i svetskim konkursima, a pripremamo i nove poslovne obuke i seminare, kao što je seminar za uspostavljanje inovacionog agroposlovnog modela u agrobiznisu sa ciljem smanjenja cene, povećanja konkurentnosti i pronalaska novih kupaca, zatim, pomoć pri uvođenju standarda GLOBAL G.A.P i HACCP, uvođenje softvera za digitalizaciju upravljanja agrobiznisom i trgovanje putem interneta - zaključuje sagovornik našeg portala.


Permakultura kao rešenje za loše upravljanje resursima

Jedan od načina kako se pristupa problemu neodgovornog upravljanja resursima u modernoj poljoprivredi jeste permakultura. Prema rečima Jovane Zaharijevski, koordinatora AR HUB-a u Gadžinom Hanu, permakultura se bavi dizajniranjem održivih ljudskih naselja i očuvanjem i širenjem prirodnih sistema kroz korišćenje lokalno raspoloživih resursa, ali ne na intezivan i eksploatatorski način, već zatvarajući krug s prirodom kroz reprodukciju i pravednu raspodelu viškova.

- Permakultura pokriva aspekte dizajniranja i održavanja kultivisane ekologije vodeći se principima dizajna, metodama projektovanja, razumevanja obrazaca u prirodi, klimatskim faktorima, vodama, tlu, zemljanim radovima, tehnikama i strategijama u različitim klimatskim zonama, kao i akvakulturom i društvenim, pravnim i ekonomskim dizajnom ljudskog naselja - pojašnjava Zaharijevski, ističući da permakultura nudi rešenja za revitalizirajući i održiv odnos prema prirodi.

Zaharijevski u okviru Inovativnog centra AR HUB-a u Gadžinom Hanu, u saradnji sa zajednicom Permaculturnis organizuje seminare i radionica iz oblasti permakulture.

Branislava Petrović

Komentari
Vaš komentar

Top priče

18.04.2024.  |  Industrija, Finansije

Stižu novi lovci na srpsko zlato - Australijski Strickland Metals kupio rudarski projekat na planini Rogozna

Strickland Metals ušao je u "unosnu srpsku zlatnu igru" nakon što je izdvojio 37 miliona dolara za kupovinu projekta Rogozna koji se može pohvaliti ogromnim resursom od 5,44 miliona unci zlatnog ekvivalenta (oko 170 tona), pišu australijski mediji. Australijski gigant Strickland Metals Limited bavi se otkrivanjem mineralizovanih sistema "svetske klase" sa fokusom na zlato i bakar. Kako navode mediji, za projekat zlata Rogozna Strickland

Izdvajamo još...

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.