NavMenu

Evropska investiciona banka uložila više od 5,5 mlrd EUR u Srbiju - U toku realizacija 16 velikih projekata

Izvor: Tanjug/Novosti Ponedeljak, 22.04.2019. 09:02
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: Maryna Pleshkun/shutterstock.com)Ilustracija
Evropska investiciona banka (EIB) investirala je više od 5,5 mlrd EUR u javni i privatni sektor Srbije, počev od 2001. godine. Kako je izjavila za Novosti direktorka regionalnog predstavništva EIB za Zapadni Balkan Dubravka Negre, reč je o više od 70 kapitalnih projekata i 300 manjih na lokalu.

Trenutno je u toku realizacija 16 velikih projekata čija je vrednost iznad milijardu evra. EIB ulaže u putnu i železničku infrastrukturu, energetiku, zdravstvo prosvetu, istraživanje i razvoj.

Negre je istakla da je privatni sektor brži, zato što ima jasan cilj da ostvari profit, dok je javni sektor tu da podigne kvalitet neke usluge.

- Javni sektor je tromiji. To nije slučaj samo u Srbiji, već generalno. Smatram da u zemljama u tranziciji treba da se jača kapacitet, efikasnost i transparentnost javnog sektora - rekla je Negre.

Objasnila je da se u privatnom sektoru odobreni novac povlači u roku od godinu-dve dok projekti u javnom sektoru traju znatno duže:

- Naravno da su oni kompleksni i od javnog značaja. Treba puno procedura da se završi da bi se realizovali. Ako pripremne radnje nisu dobro planirane, onda će i kasniti povlačenje sredstava.

Direktorka regionalnog predstavništva EIB kaže da je Srbija trenutno na 88% povučnih sredstava, kada se posmatraju statistike u poslednjih deset godina:

- Smatram da je to veoma dobar procenat povučenosti odobrenog novca. Podsećam da smo između 2013. i 2016. godine imali smanjenje novih investicija, zbog fiskalne konsolidacije u javnom sektoru, ali smo imali nastavak implementacija započetih projekata. Tako smo u poslednje tri godine isplatili svih 579 mil EUR za drumski Koridor 10 za izgradnju auto-puta i ka Grčkoj i ka Bugarskoj. EIB tu finansira najteže deonice auto-puta kroz Grdeličku i Sićevačku klisuru, koje su najzahtevnije i najskuplje. Prošle godine je završeno sa svim isplatama sa naše strane.

Kada je reč o problemu povlačenja novca, Negre ističe da uvek postoje poteškoće u određivanju prioriteta i kod planiranja velikih investicija.

- Tu mislim pre svega na procedure koje treba da se završe u nadležnim institucijama u javnom sektoru, bilo za odobravanje različitih idejnih projekata, generalnih projekata, studija uticaja na životnu sredinu. Tu još ima uvezanosti različitih sektora, različitih tela u javnom sektoru. Donekle imate i problem obučenosti kadrova - navodi Negre.

Ističe da je ljudski faktor veoma bitan, jer postoje ministarstva koja imaju više iskustva, bolju obučenost, a postoje i one gde to nije slučaj.

- Zbog te razlike neki projekti idu brže, a neki slabije. Mi nismo nosioci projekta, već finansijer. Možemo da osiguramo da su sredstva dostupna, odobrena, ali isto tako moramo da nadgledamo da se sve radi po procedurama i strogim zahtevima koje EIB nalaže svojim partnerima. Te procedure su diktirane evropskim direktivama, pogotovo u zemljama koje pregovaraju za članstvo - napominje Negre.

Dodaje da se dešavalo da bude problema sa kašnjenjem i usaglašavanjem procedura, pogotovo po pitanju javnih nabavki, ali ističe da EIB pre svega radi u partnerskom odnosu sa privatnim i javnim sektorom.

- Pružamo im tehničku i savetodavnu pomoć da uspešno završe i realizuju projekte. Takav je primer Kliničkog centra u Nišu koji je danas najmodernija bolnica u Srbiji. Nije da nije bilo problema, ali cilj je da se oni premoste tako da stečeno iskustvo može da se primeni u nekim budućim realizacijama - rekla je Dubravka Negre.

EIB je sa 200 mil EUR uključen u projekte obnove četiri klinička centra, u koje su uključeni i budžet Srbije i donatorski novac EU.

- Ugovori datiraju od 2006. i 2007. godine, dok je poslednji potpisan 2017. godine. Radovi na Kliničkom centru Srbije napreduju, u pripremi je raspisivanje tendera za radove na KC Novi Sad, a nadamo se da će uskoro i KC u Kragujevcu. Da je sve išlo u planiranim rokovima, verovatno bi projekat već bio realizovan, ali država ne plaća penale EIB na nepovučena sredstva, pa nema dodatnih troškova na teret građana Srbije. Smatramo da javni sektor radi za javno dobro - zaključila je Negre.
Komentari
Vaš komentar

Top priče

27.03.2024.  |  Industrija, Saobraćaj, Finansije

Grad ustupa privatnicima više od 30 zemunskih i palilulskih autobuskih linija - Spreman nacrt JPP na deset godina, posao težak pola milijarde evra

Gradske linije na potezima 100 i 700, kao i još nekoliko linija koje prelaze preko Novog Beograda i Zemuna, definitivno će biti ustupljene privatnim prevoznicima. Danas se održava hitna telefonska sednica Privremenog organa grada, na kojoj je od 100 tačaka, najvažnija upravo ona koja se tiče Odluke o usvajanju predloga projekta javno-privatnog partnerstva u obavljanju javnog prevoza na pomenutim linijama. Nacrtom ove odluke predviđeno je

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.