Kako je prototip Zastave 101 odigrao ulogu u nastanku VW Golfa?
Htjeli to da priznaju ili ne, današnjim proizvođačima automobila niže srednje klase oči su uprte u jedan model – Volkswagen Golf. Naravno, bave se i ostalom konkurencijom, ali, prilikom konstruisanja novih modela obavezno se nabavlja jedan Golf koji se rastavlja do najsitnijih detalja i proučava.
Ovde ne mislimo na kopiranje dizajna, već na ukupan inženjering. To možemo da tvrdimo posle višedecenijskog iskustva u testiranju automobila koji su vremenom zaista postali sve bolji.
I Nemci su, međutim, radili isto što i danas rade ostali. Učili su od Italijana i Fiata. Čuveni dizajner Đorđeto Đuđaro je izjavio da je još 1970, prilikom donošenja skica Golfa, u fabrici u Volsfburgu slučajno video rastavljeni Fiat 128.
Da podsetimo, "stodvadesetosmica" se pojavila 1969. godine i smatra se prvim automobilom sa modernim konceptom koji je objedinio prednji pogon, poprečno postavljen motor sa zupčastim kaišem i ventilima bez klackalica, "mekferson" ogibljenje i disk kočnice.
Volkswagen je ovu ideju dodatno usavršio, odlučivši se za Đuđarov dizajn, s obzirom na to da su ostali prototipovi bili katastrofalno zastarelog koncepta.
U to vreme (1969. godina), po Torinu se uveliko vozio prototip Zastave 101. S obzirom na to da je odmah doneta odluka da hečbek verzija Fiata 128 bude prepuštena Zastavi, Đuđaro je Nemcima ponudio suludo prepuštenu ideju i Golf nacrtao kao hečbek sa troja vrata, koja su nagoveštavala sportski i mladalački karakter preko potreban u ambicioznim i poletnim sedamdesetim godinama.
Tako je nastao oblik karoserije koji je odredio sudbinu automobila do današnjih dana.
Za pojavu Golfa zaslužan je i, između ostalog, tadašnji novi direktor Volkswagena, Rudolf Liding, koji je zaustavio razvoj prototipa sa zadnjim pogonom i uzdužno postavljenim motorom sa vodenim hlađenjem smeštenim ispod zadnjeg sedišta.
Posle četiri godine razvoja, maja 1974, Golf (fabrički kod "tip 17") je ugledao svetlost dana. U prvom momentu su se proizvodile verzije sa 3, a zatim i sa 5 vrata. Odmah je preuzeo motore od Audija 50 i Audija 80, zapremine 1.1 litar sa 50 KS, 1.3 sa 60 KS i 1.5 sa 70 KS.
Prodaja je odlično započela, već od prvog dana. Kupci su smatrali da ima sportski karakter, čak i sa najmanjim motorom. S obzirom na to da je tada vladala naftna kriza, potrošnja je bila veoma važna. Iz tog razloga se pojavila "formula E" verzija sa petostepenim mijenjačem koji je pri 90 km/h spustio potrošnju sa 6,4 na 5,2 l/100 km.
Značajan istorijski trenutak je pojava GTI modela 1976. godine. Dobio je 1.6 motor iz Audija 80 GTE sa 110 KS (pri 6100 o/min), ventilirajuće diskove i hladnjak ulja.
Estetski detalji su bili prava atrakcija – ručica menjača sa kuglom u obliku golf loptice, prednji spojler, šire gume dimenzija 175/70 HR 13, crveni okvir na prednjoj maski i crna folija na vratima prtljažnika su GTI izdvajali od svih drugih automobila.
Motor je imao mehaničko ubrizgavanje goriva, a sa masom od samo 810 kg imao je zaista atraktivne performanse za to vreme – maksimalna brzina je bila 182 km/h, a do "stotke" je ubrzavao za 9,2 sekunde.
Još jedan veoma važan trenutak u razvoju Golfa dogodio se septembra 1976. Predstavljena je dizel verzija, što je bilo prilično neobično za to vreme, za automobil te veličine.
Dotad su dizeli smatrani za veoma prljave i bučne. Kao osnova za razvoj dizela poslužio je 1.5 benzinac. Tako su dizeli u početku imali zapreminu 1.5 litara i 50 KS, a ubrzo su povećani na 1.6 i 54 KS. Uprkos buci i vibracijama, bio je tražen zbog veoma male potrošnje, koja se kretala oko 5 l/100 km.
Prva restilizacija usledila je 1978. godine. Golf 1 je dobio plastične branike sa funkcijom apsorpcije energije prilikom udarca, a drastično je poboljšana i zaštita od korozije. Golfovi su pre toga masovno trulili zbog loše legure recikliranog metala, koji je sadržavao i veliku količinu bakra u sebi.
Avgusta 1979. je predstavljena sedan verzija Golfa, odnosno Jetta. Namenjena konzervativnijim kupcima, imala je verzije sa 2 i 4 vrata. U Severnoj Americi je postigla veliki uspeh, ali je u Evropi prodaja bila daleko ispod očekivanja.
Godinu dana kasnije, Golf dobija još izmena – široka zadnja svetla i novu komandnu i instrument tablu. Ovakav auto je po dizajnu bio najbliži Đuđarovim originalnim skicama.
Uvedeni su i nivoi opreme "C", "CL" i "GL", a instrument tabla je dobila moderne četvrtaste instrumente i LED indikatore. GTI je postao dostupan i sa 5 vrata. Kako se proizvodnja bližila kraju, uvedene su i luksuznije verzije "LX" i "GX", kao i specijalni Golf Pirelli.
Tako je 1982. dobio 1.8 motor sa 112 "konja". Njegova cena je bila znatno veća u odnosu na baznu verziju iz 1976. – 22.800 nemačkih maraka spram 13.850 DEM, a ideja je bila da se predstavi niskobudžetna verzija GTI modela za svakodnevnu upotrebu.
Još važniji trenutak za istoriju Golfa, pa i cele kompakt klase je uvođenje prvog turbo-dizel motora. Marta 1982. na sajmu u Ženevi predstavljen je Golf GTD. U to vreme je bio najekonomičniji serijski auto na svetu. Bio je baziran na šasiji GTI modela, sa dosta pozajmljenih dizajnerskih elemenata, uključujući i sportska Recaro sedišta.
Uz pomoć "garetovog" turbo-punjača, imao je 70 umesto 54 KS i 133 umjesto 104 Nm obrtnog momenta. Ukupno je napravljeno 30 izmena na motoru kako bi se povećala snaga i smanjila potrošnja.
Sa svim dodacima masa je povećana za 18 kilograma, a prosečna potrošnja je iznosila manje od 6 l/100 km.
Proizvodnja Golfa prve generacije u Nemačkoj prestaje 1983. Napravljeno ih je više od šest miliona, od čega milion dizelaša.
Osim u Nemačkoj i Jugoslaviji (TAS), Golf se sklapao još u Australiji, Belgiji, SAD, Južnoafričkoj Republici, Nigeriji i Meksiku.
Top priče
22.04.2024. | Saobraćaj
Grad Beograd prodaje garaže - Početna cena 7.000 EUR
Grad Beograd oglasio je prodaju nepokretnosti u javnoj svojini, a reč je o garažnim prostorima u Ulici Salvadora Aljendea 18A. Na prodaju je ponuđeno 12 garaža, površine po 14 m2, koje se nude po početnoj ceni od po 7.000 EUR. Rok za podnošenje prijava je 30. april, a više detalja pogledajte OVDE.
23.04.2024. | Građevina
Firma Negast planira gradnju savremenog objekta na Voždovcu - U planu 39 stanova (FOTO)
23.04.2024. | Građevina
21.04.2024. | Građevina
Cveta visokogradnja u Kraljevu - Sve interesantnija i Ribnica
21.04.2024. | Građevina
21.04.2024. | Građevina, Turizam, sport, kultura
Umesto restorana "Bagdala" u Kruševcu se planira gradski hotel
21.04.2024. | Građevina, Turizam, sport, kultura
23.04.2024. | Građevina
Priprema se teren za gradnju tržnog centra u Bariču - Vrednost investicije 160 miliona dinara
23.04.2024. | Građevina
21.04.2024. | Finansije, IT, Telekomunikacije
Izvoz IKT usluga ove godine nastavio sa intezivnim rastom
21.04.2024. | Finansije, IT, Telekomunikacije
eKapija+
22.04.2024. | Energija
Jovanka Atanacković, CWP Europe - U Srbiji razvijamo 1,6 GW OIE projekata, u Crnoj Gori 400 MW
22.04.2024. | Energija
22.04.2024. | Energija, Industrija, Građevina
Sabiana Energy Smart - Inovativna rešenja za svež vazduh u domu
22.04.2024. | Energija, Industrija, Građevina
19.04.2024. | Finansije
Kompanija Marsh McLennan Adria organizovala Adria Forum o globalnim rizicima
19.04.2024. | Finansije
18.04.2024. | Vesti
CBRE potvrdio lidersku poziciju osvojivši tri priznanja na 19. dodeli SEE Real Estate Awards
18.04.2024. | Vesti
18.04.2024. | Vesti
Sporazumni prestanak radnog odnosa - Novine u sudskoj praksi?
18.04.2024. | Vesti
Poslovne šanse
23.04.2024. | Građevina, Saobraćaj
Najavljen tender za prvu deonicu brze pruge Beograd-Niš od Velike Plane do Paraćina
23.04.2024. | Građevina
Priprema se teren za gradnju tržnog centra u Bariču - Vrednost investicije 160 miliona dinara
23.04.2024.. | Građevina
23.04.2024. | Građevina
Firma Negast planira gradnju savremenog objekta na Voždovcu - U planu 39 stanova (FOTO)
23.04.2024. | Građevina
22.04.2024. | Saobraćaj
Grad Beograd prodaje garaže - Početna cena 7.000 EUR
22.04.2024. | Saobraćaj
22.04.2024. | Građevina
Valjevo traži projektanta za tri pešačko-biciklističke staze na Divčibarama
22.04.2024. | Građevina
21.04.2024. | Građevina, Turizam, sport, kultura
Javni poziv za konzervatorsko-restauratorske radove na kuli i bedemu manastira Manasija
21.04.2024. | Građevina, Turizam, sport, kultura