Fatalni začini osvajaju domaće tržište - U planu kooperanti za paradajz i slatku papriku i gradnja sušare
Danas se u Vukićevici gaji oko pedesetak egzotičnih sorti paprika (slatke i ljute) i nekoliko sorti paradajza, kao i manje količine začinskog bilja koje prerađuju u sosove, turšije, prahove...
To jest sve ono što čini asortiman Fatalnih začina, koji su ime dobili po sorti paprike "fatalii".
- Meni se više dopada ideja da ime dolazi od francuske kovanice "femme fatale". Kako svaka žena može biti fatalna, tako i svaki začin, uz odgovarajuću pripremu, negu i obradu, može biti fatalan - kaže za eKapiju Aleksandar Velimirović.
On dodaje da je prednost Fatalnih začina u poređenju sa industrijskom preradom hrane u tome što se sve obavlja na licu mesta, najdalje stotinak metara od mesta gde je biljka rasla.
- Naš paradajz se bere tek kada potpuno sazri i kada dobije sve arome koje krase jedan pravi paradajz. Druga velika prednost u poređenju sa industrijskim uzgojem je što od samog početka koristimo tzv. EM tehnologiju. Japanci smislili, Rusi doradili, mi koristimo. Uz pomoć koktela mikroorganizama proces razgradnje biomase koja se koristi kao đubrivo se ubrzava pet do šest puta, a moguće je i ’fino podešavanje’ sadržaja azota, ugljenika i ostalih parametara neophodnih za kvalitetnu prihranu biljaka - objašnjava naš sagovornik.
Ova tehnologija, osim što je potpuno prirodna, ima nekoliko sporednih efekata koji se savršeno uklapaju u večitu težnju čoveka da uz manje rada dobija više. Njiva se ne okopava niti preorava, zemlja postaje rastresitija i kvalitetnija, voće i povrće tretirano ovim postupkom biva ukusnije.
- Dakle, naše sirovine, ubrane zrele, u najpogodnijem trenutku, uz probrane dodatke prerađujemo uz minimalnu termičku obradu i pakujemo bez aditiva i konzervansa. Konačan proizvod je, naravno, vrhunskog kvaliteta i to je potvrđeno u više navrata od strane kako naših prijatelja i partnera, tako i ljudi koji će to tek postati. Svaki cilj je samo korak ka sledećem cilju, a naš trenutni cilj je pronalaženje načina za uvećavanje proizvodnje bez žrtvovanja kvaliteta.
Godišnja količina proizvedenih začina i soseva kreće se od nekoliko desetina za neke, pa do više hiljada teglica ili flašica. Na tržištu se, kako kaže sagovornik eKapije, najbolje kotiraju fatalni čili sos, škorpion sos, fatalni paradajz sos, sušen, dimljen paradajz u ekstra devičanskom maslinovom ulju (neljuto) i sušena, dimljena ljuta kajen paprika.
U planu im je da ove godine uvedu kooperante za paradajz i slatku papriku. Ostali sastojci za proizvode su njihovih ruku delo, osim maslinovog ulja koje uvoze iz Istre.
Ono što napominje naš sagovornik je da su izdaci preveliki, a proizvodnja-prodaja za sada ne obezbeđuje dovoljno sredstava za održavanje celog procesa (od semena do teglice), tako da je neophodna kupovina nove opreme zbog povećanja proizvodnje.
- Dobit potencijalno može biti pristojna, ako se postigne na primer 50-60.000 jedinica godišnje. Za to nam je potrebno povećanje proizvodnje sirovine uz pomoć kooperanata, kako bismo obezbedili veće količine gotovih proizvoda. Sledi nabavka dodatne opreme neophodne za efikasniju preradu/proizvodnju, a najbitnija i trenutno najveća investicija nam je sušara.
Stalno zaposlene nemaju, a tokom godine angažuju 10-15 ljudi za potrebe pripreme rasada, sadnje, prihrane, berbe, obrade, proizvodnje.
Fatalne začine možete naći u Roda marketima, kao i u nekim manjim prodavnicama kao što su Domaccini, Bio hrana BOJANA, Vranić Organić, Salumeria Menatti, Zdravac Koncept, Avan & Tučak (Novi Sad)...
Top priče
23.04.2024. | Građevina, Saobraćaj
Najavljen tender za prvu deonicu brze pruge Beograd-Niš od Velike Plane do Paraćina
Delegacija Evropske unije u Srbiji najavila je raspisivanje tendera za izgradnju jednog dela brze pruge Beograd-Niš za 1. jul ove godine. Naručilac posla je Infrastruktura železnice Srbije, a tender se odnosi na deonicu Velika Plana-Paraćin. Kako je navedeno u prethodnom obaveštenju o raspisivanju tendera, pruga Beograd-Niš dužine 230 km je strateška za državu i njenu povezanost sa evropskim železničkim mrežama, a troškovi
23.04.2024. | Saobraćaj, IT, Telekomunikacije
Kentkart tuži Grad Beograd i zahteva 17 mil EUR odštete
23.04.2024. | Saobraćaj, IT, Telekomunikacije
24.04.2024. | Finansije
Objavljena Mapa Registra mera i podsticaja regionalnog razvoja
24.04.2024. | Finansije
23.04.2024. | Građevina
Prihvaćene primedbe iz Topole na trasu puta Vožd Karađorđe
23.04.2024. | Građevina
22.04.2024. | Saobraćaj
Grad Beograd prodaje garaže - Početna cena 7.000 EUR
22.04.2024. | Saobraćaj
eKapija+
24.04.2024. | Građevina
Prezentovan rad Centra za rešavanje sporova u građevinarstvu na stručnom skupu
24.04.2024. | Građevina
23.04.2024. | Građevina
Predvodnici dekarbonizacije cementne industrije - Lafarge Srbija na putu karbonske neutralnosti
23.04.2024. | Građevina
Poslovne šanse
24.04.2024. | Vesti
Opština Vrnjačka Banja traži fizičko-tehničko obezbeđenje
24.04.2024. | Građevina
U Jagodini se prodaje zemljište za gradnju poslovnog objekta
24.04.2024.. | Građevina
24.04.2024. | Građevina, Turizam, sport, kultura
Niška multifunkcionalna dvorana kulture sa 2.000 mesta ipak će se graditi na drugoj lokaciji - Raspisan konkurs za idejno rešenje
24.04.2024. | Građevina, Turizam, sport, kultura
24.04.2024. | Građevina
U Vrbasu u planu gradnja zgrade sa 11 stanova
24.04.2024. | Građevina
24.04.2024. | Građevina, Saobraćaj
Poznati datumi raspisivanja tendera za gradnju tri deonice brze pruge od Beograda do Niša
24.04.2024. | Građevina, Saobraćaj
23.04.2024. | Građevina
Na prodaju građevinsko zemljište u Pirotu
23.04.2024. | Građevina