NavMenu

Fatalni začini osvajaju domaće tržište - U planu kooperanti za paradajz i slatku papriku i gradnja sušare

Izvor: eKapija Nedelja, 17.02.2019. 20:46
Komentari
Podeli
Fatalne začine su osmislila dva prijatelja, Milan Babić i Aleksandar Velimirović. Njihovo prijateljstvo seže još u vreme kada je cela Jugoslavija igrala rokenrol i kada je broj njihovih godina počinjao jedinicom. Vreme se promenilo, Jugoslavija je prestala da igra rokenrol, a njihove godine započinju peticom. Obojica su imali višak ideja, Milan višak zemlje, a Aleksandar nešto sredstava i tako su u Vukićevici, selu na 20 km uzvodno od Obrenovca, napravili prvi zasad ljutih papričica egzotičnih vrsta i paradajza na oko 25 ari.

Danas se u Vukićevici gaji oko pedesetak egzotičnih sorti paprika (slatke i ljute) i nekoliko sorti paradajza, kao i manje količine začinskog bilja koje prerađuju u sosove, turšije, prahove...

To jest sve ono što čini asortiman Fatalnih začina, koji su ime dobili po sorti paprike "fatalii".

- Meni se više dopada ideja da ime dolazi od francuske kovanice "femme fatale". Kako svaka žena može biti fatalna, tako i svaki začin, uz odgovarajuću pripremu, negu i obradu, može biti fatalan - kaže za eKapiju Aleksandar Velimirović.

On dodaje da je prednost Fatalnih začina u poređenju sa industrijskom preradom hrane u tome što se sve obavlja na licu mesta, najdalje stotinak metara od mesta gde je biljka rasla.

- Naš paradajz se bere tek kada potpuno sazri i kada dobije sve arome koje krase jedan pravi paradajz. Druga velika prednost u poređenju sa industrijskim uzgojem je što od samog početka koristimo tzv. EM tehnologiju. Japanci smislili, Rusi doradili, mi koristimo. Uz pomoć koktela mikroorganizama proces razgradnje biomase koja se koristi kao đubrivo se ubrzava pet do šest puta, a moguće je i ’fino podešavanje’ sadržaja azota, ugljenika i ostalih parametara neophodnih za kvalitetnu prihranu biljaka - objašnjava naš sagovornik.

Ova tehnologija, osim što je potpuno prirodna, ima nekoliko sporednih efekata koji se savršeno uklapaju u večitu težnju čoveka da uz manje rada dobija više. Njiva se ne okopava niti preorava, zemlja postaje rastresitija i kvalitetnija, voće i povrće tretirano ovim postupkom biva ukusnije.

- Dakle, naše sirovine, ubrane zrele, u najpogodnijem trenutku, uz probrane dodatke prerađujemo uz minimalnu termičku obradu i pakujemo bez aditiva i konzervansa. Konačan proizvod je, naravno, vrhunskog kvaliteta i to je potvrđeno u više navrata od strane kako naših prijatelja i partnera, tako i ljudi koji će to tek postati. Svaki cilj je samo korak ka sledećem cilju, a naš trenutni cilj je pronalaženje načina za uvećavanje proizvodnje bez žrtvovanja kvaliteta.

Godišnja količina proizvedenih začina i soseva kreće se od nekoliko desetina za neke, pa do više hiljada teglica ili flašica. Na tržištu se, kako kaže sagovornik eKapije, najbolje kotiraju fatalni čili sos, škorpion sos, fatalni paradajz sos, sušen, dimljen paradajz u ekstra devičanskom maslinovom ulju (neljuto) i sušena, dimljena ljuta kajen paprika.


U planu im je da ove godine uvedu kooperante za paradajz i slatku papriku. Ostali sastojci za proizvode su njihovih ruku delo, osim maslinovog ulja koje uvoze iz Istre.

Ono što napominje naš sagovornik je da su izdaci preveliki, a proizvodnja-prodaja za sada ne obezbeđuje dovoljno sredstava za održavanje celog procesa (od semena do teglice), tako da je neophodna kupovina nove opreme zbog povećanja proizvodnje.

- Dobit potencijalno može biti pristojna, ako se postigne na primer 50-60.000 jedinica godišnje. Za to nam je potrebno povećanje proizvodnje sirovine uz pomoć kooperanata, kako bismo obezbedili veće količine gotovih proizvoda. Sledi nabavka dodatne opreme neophodne za efikasniju preradu/proizvodnju, a najbitnija i trenutno najveća investicija nam je sušara.

Stalno zaposlene nemaju, a tokom godine angažuju 10-15 ljudi za potrebe pripreme rasada, sadnje, prihrane, berbe, obrade, proizvodnje.

Fatalne začine možete naći u Roda marketima, kao i u nekim manjim prodavnicama kao što su Domaccini, Bio hrana BOJANA, Vranić Organić, Salumeria Menatti, Zdravac Koncept, Avan & Tučak (Novi Sad)...

S.Š.
Komentari
Vaš komentar

Top priče

28.03.2024.  |  Agro, Finansije

Kompanija Gebi novi vlasnik nekadašnjeg mlinskog giganta Fidelinka - U planu investicije i ulazak na tržište maloprodaje pšeničnog brašna i testa

Kompanija Gebi iz Čantavira otkupila je zaštitni znak, mlinove, silose i fabriku testa nekadašnjeg mlinskog giganta Fidelinke iz Subotice. Kako je za RTV rečeno u ovoj kompaniji, koja se prvenstveno bavi proizvodnjom stočne hrane i agrokooperacijom, planiraju modernizaciju ovih pogona i ponovno osvajanje tržišta brašna i testa pod brendom "Fidelinka 1868". Nekada su silosi u Aleksandrovu, predgrađu Subotice, bili sinonim za kvalitet i

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.