NavMenu

Polovina uvoznika ne plaća "eko-taksu"

Izvor: Tanjug Nedelja, 18.11.2018. 21:55
Komentari
Podeli
(Foto: Ruslan Khismatov/shutterstock.com)
Načelo "zagađivač plaća", jedan od osnovnih principa kojim država prikuplja finansijska sredstva od "ekoloških taksi", ni posle više od osam godina od donošenja zakonske regulative u oblasti upravljanja otpadom nije u potpunosti zaživelo o čemu govore podaci da polovina uvoznika ne plaća "eko-taksu".

Ovo je ocena velikih proizvođača, privrednika i NALED-a, koji zato predlažu brže usklađivanje sa propisima EU u ovoj oblasti.

Njihov predlog je da se u propise uvede takozvana "produžena odgovornost proizvođača " koji bi time bili odgovorni za svoj proizvod od proizvodnje do reciklaže.

Takođe, predlažu izmene propisa koji će dozvoliti osnivanje organizacija, udruženja kompanija ("kolektivnih šema") koje bi okupljale proizvođače i uvoznike, a koji bi u ime istih brinuli o "životu električnog proizvoda".

Finansiranje takvog sistema upravljanja otpadom (od sakupljanja, transporta, skladištenja i tretmana) bilo bi od "eko-taksi" koje te kompanije plaćaju državi.

Na taj način, kažu, bilo bi jasno gde ide novac koji godišnje daju, a dovelo bi i do zaustavljanja nagomilavanja otpada u životnoj sredini, što je interes građana, države i privrednika.

- Već osam godina od kada je zakonska regulativa stupila, još uvek ne vidimo da sistem funkcioniše na potpuno zadovoljavajući način. Sadašnja situacija je takva da gube i privredni subjekti i država - kaže Slobodan Krstović iz NALED-a.

S obzirom na to da preko 60% obveznika (uvoznika i proizvodača električnih proizvoda) ne plaća naknadu time se stvara nelojalna konkurencija i sivo tržište, a ugroženo je poslovanje onih kompanija koje poštuju zakonsku regulativu, kažu u NALED-u.

- Takse i naknada koje se naplaćuju za posebne tokove otpada se ne naplaćuju u punom iznosu i postoji određen stepen evazije (utaja poreza) koji ne može da se kontroliše inspekcijskim nadzorom - objašnjava Krstović.

Zato, jedan od predloga NALED-a je i da se period u kojem uvoznici moraju dostaviti godišnji izveštaj o posebnim tokovima otpada nadležnima, skrati sa jednom godišnje na jednom mesečno ili da izveštaji budu kvartalni.

Taj predlog obrazlažu time što je u praksi čest slučaj da firme, pojedinci, koji otvore preduzetničku radnju, istu zatvore u periodu od godinu dana i naknadu tako ustvari nikada ne plate.

Zadnji dostupni podaci, kažu u NALED-u, pokazuju da je oko 5.800 kompanija dostavilo izveštaje dok to nije učinilo njih oko 5.600.

S druge strane, obzirom da ova naknada značajno učestvuje u ceni proizvoda koju potrošači plaćaju, kompanije koje uredno plaćaju ovaj trošak kalkulišu ga u svoju cenu proizvoda,dok kompanije koje uvezu proizvode i ne plate naknadu nemaju ovaj trošak.

Ideja je i da se ponovo napravi operativni "Zeleni fond" odakle će se novac prikupljan od naknada za zaštitu životne sredine slivati na jedno mesto odakle će biti dostupan svim "stejk holderima", "igračima u lancu", od sakupljača do reciklera, i lokalnih samouprava koji će projektima moći da povuku određenu količinu novca.

U Agencinji za zaštitu životne sredine kažu da je budžet Srbije svake godine puniji od "zelene takse".

Podržavaju ideju da je potrebno osnažiti sakupljačku mrežu u našoj zemlji koja je, kako kažu, prva karika u lancu reciklaže kao i osnivanje organizacija, udruženja kompanija koje će investirati u sve segmente, od sakupljanja do reciklaže.

Direktor ove Agencije Filip Radović kaže da je u proteklih nekoliko godina naplata eko taksi porasla sa tri na deset milijardi dinara sa daljom tendencijom rasta, ali i ukazuje da ne postoji tačan podatak koliko kompanija plaća naknadu nakon osam godina od njenog uvođenja.

- Ono što jeste činjenica je da postoje neke kompanije koje nisu potpuno privržene zakonu i nisu ispoštovale svoju zakonsku dužnost. Protiv takvih se podnosi prekršajna prijava, a nakon toga i krivična, ukoliko postoje manipulacije.

Kaže da je napisano više od 2.000 prekršajnih prijava i da taj broj pokazuje koliko kompanija nije ispunilo svoju zakonsku dužnost ali napominje da je veliki broj onih koji kad dobiju prijavu postupe po zakonu.

Radović kaže da nije namera države samo da novac naplati već da ga preraspodeli i usmeri ka reciklažnoj industriji.
Smatra da je potrebno krenuti korak dalje u sprovođenju zakona, odnosno, da sama privreda (posebno kompanije koje uvoze električne proizvode) počne da upravlja novcem od eko taksi, o čemu i govori "princip produžene odgovornosti".

-Time će se rasteretiti država dodatnih troškova - ukazuje Radović.

Ovakav model, dodaje, već se primenjuje u sektoru otpada kao što su baterije, gume i akumulatori.

U toku je izrada studije koja će pokazati opravdanost primene ovog principa i u sektoru električnih aparata i vreme kada bi ova ideja mogla da zaživi.


Komentari
Vaš komentar

Top priče

26.03.2024.  |  Saobraćaj

Raspisan tender za stručni nadzor za projektovanje i izgradnju nove železničke pruge Jovanovac - Rasputnica Cvetojevac - Sobovica

Infrastruktura železnice Srbije raspisala je tender za stručni nadzor za projektovanje i izgradnju nove železničke pruge Jovanovac - Rasputnica Cvetojevac - Sobovica. Kako se pojašnjava, formiranje nove industrijske zone Sobovica uslovilo je potrebu za njenim povezivanjem sa postojećom železničkom infrastrukturom, odnosno sa prugom Lapovo - Kraljevo - Lešak - Kosovo Polje - Đeneral Janković - državna granica (Volkovo). - Postojeća

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.