Poljoprivreda i banjski turizam glavni pravci razvoja Bijeljine - Mamac za investitore i četiri industrijske zone i novi putevi

Zbog plodnih oranica kojima raspolaže poljoprivreda je definisana kao glavni pravac razvoja Bijeljine, predviđeno je idejnim dokumentom prostornog plana ovog grada. Još jedan značajan potencijal koji bi u budućnosti trebalo da doživi veći razvoj je banjski turizam u Dvorovima.

Idejni dokument prostornog plana, koji je izradila Direkcija za izgradnju i razvoj grada Bijeljine, dobio je prvu nagradu u kategoriji Prostorni planovi gradova i opština na 27. Međunarodnom salonu urbanizma održanog od 8. do 13. novembra u Rumi u organizaciji Udruženja urbanista Srbije.

Težište razvoja Bijeljine trebalo bi da ide i u pravcu turizma, jer se na području ovoga grada nalazi značajan broj zaštićenih kulturnih, istorijskih i prirodnih resursa koji su već na listi nacionalnih spomenika BiH, rekao je za eKapiju Stevan Čukić, jedan od koordinatora na izradi prostornog plana Bijeljine.

- Ne smemo zaboraviti ni industrijske zone koje se nalaze na ivici urbanog područja, ali i predstavljaju ozbiljan potencijal za budući razvoj privrede. U Bijeljini postoje četiri industrijske zone i za sve je urađena kompletna prostorno-planska dokumentacija, odnosno regulacioni planovi, tako da ne postoje nikakve smetnje u razvoju tih zona. Sve se nalaze na obilaznici, jer smo time hteli da olakšamo njihovu dostupnost što će uticati na brži razvoj.

Kako je dodao Čukić, prostornim planom nisu predviđene nove zone, te da su se ovim planom zadržale postojeće koje su prepoznate kao potencijal razvoj.

- U poslednje vreme dolazi do značajnog razvoja u regijskom smislu, odnosno Bijeljina svojim položajem privlači pažnju u širem prostoru. Bijeljina je jedini grad u RS koji se nalazi na mestu spajanja dve osovine razvoja u RS, odnosno kako je Prostornim planom RS utvrđeno, severna osovina razvoja ide od Banjaluke do Bijeljine, dok je istočna od Bijeljine do Trebinja.

Trenutno je u pripremi nacrt prostornog plana Grada Bijeljine, a konačno usvajanje, kaže Čukić, bi moglo da bude za nekoliko meseci. Nakon toga, dodaje, sledi usvajanje planova nižeg reda - urbanističkog plana grada Bijeljina i urbanističkog plana naseljenog mesta Janja.

- Kako je definisano Prostornim planom RS, Semberija ima najveće površine pod oranicama i to je poljoprivredno zemljište visoke bonitetne klase koje se mora zaštititi, čuvati i najbolje iskoristiti. Bijeljina, takođe ima i dobre ljudske resurse s obzirom na to da je u proteklom periodu ovo bio centar intenzivnog naseljavanja, te je došlo do veće ekspanzije izgradnje.

Prostornim planom RS, kao planom višeg reda, predviđena je trasa autoputa u južnom delu Bijeljine, dok je u istočnom delu planirana trasa brzog puta, što će, kaže Čukić, dodatno povećati potencijale za budući razvoj.

Umesto kasarne studentski grad i koncertna dvorana

- Dosta potencijala je i u greenfield i brownfield investicijama. U samom gradskom jezgru postoji ozbiljna lokacija za brownfield investicije, a radi se o prostoru kasarne. Našom planskom dokumentacijom taj prostor je predviđen za razvoj društvene delatnosti budući da Bijeljina postaje značajan administrativni, ali i obrazovni i kulturni centar koji sve više privlači i stanovništvo iz lokalnih opština. Idejnim rešenjem predvidjeli smo izgradnju objekata za visokoškolske ustanove, koncertnu dvoranu i sve ostale prateće sadržaje.

Kako ističe Čukić, teška industrija nije predviđena u ovom planu, jer nema ni prirodnih potencijala, kao ni uslova za razvoj takve industrije.

- U postojećim industrijskim zonama uglavnom je predviđena laka industrija i skladišni prostori. U industrijskim zonama su napravljene i značajne olaksice po pitanju dobijanja urbanističke dokumentacije, kako bi se podstakli i domaći i strani investitori da ulažu u zone.

Dodaje da je i dosta toga urađeno na opremanju građevinskog zemljišta, konkretno u Industrijskoj zoni 2, gdje su već izgrađene određene saobraćajnice i infrastruktura neophodna za budući razvoj.