Srećni ljudi koji ne strahuju od neuspeha - Šta se krije iza prosperiteta Finske i njenih građana?
Ima mnogo toga što naš "srpski mentalitet" ne može da razume u vezi sa činjenicom da su Finci najsrećnija nacija. Na stranu surovi vremenski uslovi, nema ovde "galame" ni balkanske srčanosti na koju smo navikli. Za naš pojam Finci su uzdržani. Uz to, skloni su depresiji i posle 10 uveče, kad srpska prestonica tek počinje da živi, na helsinškim ulicama nećete sresti mnogo ljudi.
Ovo je zemlja u kojoj se i ne isplati zaobilaziti zakone - svake godine se objavljuju izveštaji o zaradama građana tako da i vaš komšija može da proveri kako stojite finansijski, dok više od 80% njih ističe da rado plaća porez (?!).
Ono što se na prvi pogled ne vidi međutim, jeste da je ovako transparentno postavljen sistem efikasan i daje konkretne rezultate - odsustvo diskriminacije, jednakost svih, cenjeno školstvo, kvalitetnu socijanu i zdravstvenu zaštitu, predvidljivost poslovanja. Element poverenja i tačnosti uočavate i pri najmanjoj komunikaciji s Fincima, naročito poslovnoj.
U izveštaju Ujedinjenih nacija o najsrećnijim zemljama na svetu, Finska je u odnosu na prethodnu godinu, do liderske pozicije napredovala za 5 mesta. Srbija je 78 na listi. Pokazatelji na osnovu kojih se meri sreća država su BDP, društvena podrška, očekivano trajanje života u punom zdravlju, društvene slobode, velikodušnost i odsustvo korupcije.
- Kad pogledam svoj život, sve ove godine osećala sam se sigurno - priča nam sredovečna radnica u malom caffe baru na popularnom ostrvu Suomenlinna.
- U novimama svakodnevno čitamo i o dosta loših stvari koje se ovde dešavaju, ali ljudi su, bez obzira na to, sigurni.
Da svaki pojedinac postaje važan akter u dostizanju dobrobiti društva, doprinosi najbolji sistem obrazovanja na svetu. Školovanje u Finskoj je besplatno za sve. Deca se uče da su svi jednaki, ali da ostanu svoja i budu ono što jesu. Lična inicijativa i inovacije se posebno vrednuju. Kako smatraju da je obrazovanje ključ za napredak, ne iznenđuje i da je Finska danas među tri najbolje zemlje za startape, a promena stava o neuspehu - od negativnog konteksta do iskustva iz koga se uči, okrenula je celu naciju preduzetništvu. Naročito mlade.
Finska je posednjih godina svakog novembra utočište i za više od 2.000 startap kompanija iz celog sveta - Slush konferencija, ponikla u studentskim krugovima Helsinkija, okupi više od 15.000 učesnika, preduzetnika i predstvnika venture kapitala, što je svojevrsan prozor u svet za mlade Fince. Država, osim toga, dodatno podržava komercijalizaciju njihovih ideja i nudi sredstva i usluge za inovativne kompanije u ranoj fazi.
Pirkka Sippola iz Startup Saune, jednog od najuspešnijih programa rane akceleracije u Severnoj Evropi, nastao kao inicijativa studenata Aalto univerziteta, objašnjava nam da su preduzetničke inicijative kulminirale desetak godina unazad. Da bi se izborili sa surovim, hladnim okruženjem i ograničenim resursima, Finci su još ranije shvatili da "moraju da promene svest i budu na visokom nivou", a privreda koja se dugo oslanjala na šumska prostranstva, spoznala je kao svoj najvažniji sektor elektroniku i IT industriju.
- Imamo dobar backup sistem za startape, kakav retko postoji u drugim zemljama - ističe Sippola.
- Ako, recimo, pokrenete startap u SAD i posao se ne razvije, za nekog to može predstavljati životni krah. Kod nas je okruženje takvo da je rizik minimalan, pa ako ne uspete iz prve, to vam neće uništiti život. Naprotiv, ohrabriće vas da pronađete pravu ambiciju i, ako stvarno predano radite za svoju ideju, dobićete podršku sistema.
Osim svima poznate Nokie, Finska se prepoznaje i po operativnom sistemu Linux, ovde je nastala SMS poruka, monitor za srce, popularne kompjuterske igre Angry Birds, Clash of Clanes (ova industrija naročito doživljava popularnost poslednjih godina). Finska je uostalom, podsetimo se, prva zemlja na svetu koja je pristup brzom internetu proglasila osnovnim ljudskim pravom.
Pa, onda, ako su se Finci, koji su svoju nezavisnost stekli pre 100 godina, u surovoj klimi na udaljenom mestu, izborili "sa svim nedaćama na putu" i našli se među vodećim državama kad se govori o uređenosti društva, tehnološkom razvoju, inovativnosti, nezavisnom sudstvu, pouzdanosti kompanija, blagostanju građana - zašto ne bi mogla i Srbija?
Helsinškim ulicama poput Beograda voze tramvaji 7, 2, 10, krstare autobusi 65, 76, 16... Prestonice obe zemlje su "na vodi". Helsinki prepoznaju po Trgu Senata, Crkvi u kamenu, čuvenoj skulpturi posvećenoj kompzitoru Sibelijusu u istoimenom parku. Tu je i veliki Panormaski točak u luci, u blizini Starog marketa, kakav bi, prema nekim najavama, mogao da dobije i Beograd.
Finsku ćete, međutim, napustiti uvereni da promena svesti o svojim mogućnostima, međusobna podrška, lične inicijative i istinsko razumevanje poboljšanja života kroz digitalizaciju, mogu stvoriti izvanredne, konkurentne proizvode i usluge, te da ćemo se sa inovativnim rešenjima sa dalekog severa tek susretati.
Ne pravimo, na koncu, ovde nikakvo poređenje tražeći sličnosti i razlike između "nas i njih". No ipak, valjalo bi se na najsrećnije ljude na svetu, bez obzira na to kako ko od nas gleda na doživljaj sreće, ugledati po nečemu - pre svega disciplini, posvećenostii, veri i požrtvovanosti da uradimo nešto za sebe.
Ivana Bezarević
Narednih dana na eKapiji pratite priče o sistemu obrazovanja u Finskoj i kako Srbija može iskoristiti iskustva ove zemlje u modernizaciji obrazovanog sistema koji podstiče preduzetništvo i ekonomiju zasnovanu na znanju.
A kako izgleda helsinško proleće pogledajte u našoj galeriji
Top priče
26.03.2024. | Saobraćaj
Infrastruktura železnice Srbije raspisala je tender za stručni nadzor za projektovanje i izgradnju nove železničke pruge Jovanovac - Rasputnica Cvetojevac - Sobovica. Kako se pojašnjava, formiranje nove industrijske zone Sobovica uslovilo je potrebu za njenim povezivanjem sa postojećom železničkom infrastrukturom, odnosno sa prugom Lapovo - Kraljevo - Lešak - Kosovo Polje - Đeneral Janković - državna granica (Volkovo). - Postojeća
26.03.2024. | Energija, Industrija, Građevina
Firma Toplica Green Energy planira gradnju solarne elektrane kod Kuršumlije
26.03.2024. | Energija, Industrija, Građevina
27.03.2024. | Turizam, sport, kultura
Hotel Crowne Plaza Beograd u novom ruhu
27.03.2024. | Turizam, sport, kultura
25.03.2024. | Industrija, Građevina, Saobraćaj
Lidl planira gradnju logističkog centra južno od petlje Bubanj potok
25.03.2024. | Industrija, Građevina, Saobraćaj
eKapija+
28.03.2024. | Agro
Noblewood Grupa: Ka novim horizontima sa osnaženim vrednostima
28.03.2024. | Agro
26.03.2024. | Turizam, sport, kultura
Hotel Zlatibor - Epicentar kongresnog turizma i omiljena destinacija za luksuzan porodični odmor
26.03.2024. | Turizam, sport, kultura
26.03.2024. | Industrija, Zdravstvo
Da li znate šta je menstrualno siromaštvo? - Veliki broj žena suočava se s ovim problemom
26.03.2024. | Industrija, Zdravstvo
25.03.2024. | IT, Telekomunikacije, Turizam, sport, kultura
25.03.2024. | IT, Telekomunikacije, Turizam, sport, kultura
26.03.2024. | Građevina
Oaza produktivnosti: Green Escape - Iskusite prednosti savremenog poslovanja
26.03.2024. | Građevina
25.03.2024. | Vesti
Brendirani stanovi osvojili su svet, a evo kakve luksuzne bisere nudi Beograd na vodi
25.03.2024. | Vesti
Poslovne šanse
28.03.2024. | Građevina
U planu izgradnja groblja u Varni kod Šapca
28.03.2024. | Energija
Grad Novi Sad traži firmu za izradu programa i plana energetske efikasnosti za naredne godine
28.03.2024.. | Energija
28.03.2024. | Građevina, Turizam, sport, kultura
U okolini Žagubice ulaže se u turističke kapacitete - Planira se gradnja apartmana
28.03.2024. | Građevina, Turizam, sport, kultura
28.03.2024. | Građevina
Kompanije iz Srbije mogle bi da učestvuju u obnovi infrastrukture i privrede Malavija posle poplava
28.03.2024. | Građevina
28.03.2024. | Agro, Građevina
Beo zoo vrt raspisao tender za rekonstrukciju dela krova, enterijera, fasade i dvorišta objekta za slonove
28.03.2024. | Agro, Građevina
27.03.2024. | Agro
Prodaje se klanica Big Bull Foods iz okoline Subotice
27.03.2024. | Agro