NavMenu

Ilegalna gradnja uzima maha u nacionalnim parkovima Srbije - Broj bespravnih objekata nepoznat, negativan uticaj raste

Izvor: eKapija Četvrtak, 05.04.2018. 10:32
Komentari
Podeli
Kopaonik (Foto: Jelena Đelić)Kopaonik
Ugostiteljski objekat na vrhu Kopaonika, za čiju izgradnju nije dobijena dozvola, biće srušen, najavila je nedavno premijerka Srbije Ana Brnabić. Za taj objekat, prema podacima Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture (MGSI), nije čak ni tražena nijedna dozvola, a podnet je jedino zahtev za ozakonjenje, koji je odbijen.

Čiji je propust što je pomenuti objekat izgrađen, uprkos nepostojanju dozvole za gradnju, zasada nije poznato.

Objekat na Kopaoniku, koji je u javnosti podigao dosta prašine, samo je, međutim, jedan u nizu nelegalnih objekata koji niču u nacionalnim parkovima Srbije. Prema podacima koje smo dobili u Ministarstvu građevinarstva, od njih 14, čija je izgradnja 2017. i 2018. godine započela u pet nacionalnih parkova na teritoriji Srbije, građevinska dozvola dobijena je za tek 6.

Ilegalna gradnja, tako, jedan je od najvećih problema sa kojima se suočavaju nacionalni parkovi Kopaonik, Fruška gora, Đerdap, Tara i Šar planina.

Kako kažu u MGSI, tokom prethodne i od početka ove godine na teritoriji Nacionalnog parka Kopaonik Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture izdalo je 4 građevinske dozvole - za gradnju dva stambeno-poslovna objekta, dogradnju žičare, te sistem cevovoda za proizvodnju veštačkog snega. Podatke o izadatim dozvolama za ostale nacionalne parkove, ne navode.

Na problem prekomerne i ilegalne gradnje na Kopaoniku, međutim, ukazuje JP Nacionalni park Kopaonik (NPK), koje upravlja ovim područjem. Oni su, objašnjavaju, prilikom izrade Prostornog plana posebne namene NPK i planova detaljnih regulacija, kao i planova za postavljanje privremenih objekata, ukazali na sve probleme koje sa sobom nosi izgradnja turističkih centara i podcentara na području tog parka.

- Najčešći ekološki problemi u NPK su nerešena komunalna infrastruktura, neprečišćavanje otpadnih voda, nedostatak parking prostora, preveliki pritisak izgradnje novih turističkih objekta i mini hidrocentrala na vodotocima u NPK, kao i probijanje graničnih kapaciteta koje priroda može podneti u pojedinim segmentima NPK (komunalna infrastruktura ne prati potrebe turističkog centra).

Kako su nam objasnili, iako su investitori u obavezi da im dostave primerak građevinske dozvole, oni to ne rade, pa tačnih podataka koliko je objekata sagrađeno u poslednje dve godine - nemaju.

Nije poznato ni koliko je ilegalnih objekata izgrađeno na područjima svih nacionalnih parkova. U odgovoru dostavljenom eKapiji, u Ministarstvu građevinarstva navode da su popisi koje vrše lokalne građevinske inspekcije i dalje u toku.

- U poslednjih nekoliko godina Republička građevinska inspekcija je sprovela 176 upravnih postupaka i srušila 87 objekata. Za ostale objekte upravni postupak je u toku - kažu u MGSI.

(Foto: bane.m/shutterstock.com)
Ta inspekcija, kako objašnjavaju, na početku godine pravi plan vršenja nadzora. Redovni nadzori se obavlјaju na osnovu prijava radova i izdatih građevinskih dozvola, prijava završenih temelјa ili završenih konstrukcija objekata. U vanredne nadzore, inspekcija izlazi na osnovu prijave upravlјača ili drugih stranaka.

Osim insepkcije MGSI, u nadzor izlaze i nadležni inspektori Ministarstva zaštite životne sredine. Oni su, kako nam je rečeno u tom ministarstvu, u prethodnom periodu utvrdili niz nepoštovanja i nedoslednost u sprovođenju donetih prostornih i urbanističkih planova i merodavnih propisa u postupku pribavljanja dokumentacije za izgradnju u nacionalnim parkovima. Takođe, dodaju, ne primenjuje se u potpunosti ni zakonom utvrđena hijerarhija i stručna logika u vremenskom redosledu donošenja planova.

Nepoštovanje prirode i zakona

Pet nacionalnih parkova u Srbiji prostire se na oko 150.000 hektara. Veći deo tih površina u državnoj je svojini, a ilegalna gradnja, kao ključni, prouzrokuje i niz drugih problema. Osim ugrožavanja prirodnih i kulturnih vrednosti i kvaliteta životne sredine zaštićenih područja, donosi i teškoće u vezi sa obezbeđenjem komunalnih funkcija (vodosnabdevanje i kanalizacija, električna energija, sakupljanje otpada i dr). Tako, poručuju iz Ministarstva zaštite životne sredine, šteta naneta prirodi i samovoljno ponašanje investitora urušavaju sistem zaštite životne sredine.

Jedan od ključnih problema u svim zaštićenim područjima, pa i u nacionalnim parkovima, je i nepoštovanje zakona, te pravila unutrašnjeg reda, smatraju u tom ministarstvu, a među goruće probleme izdvajaju i nedostatak finansijskih sredstava za upravljanje.

Ono što ugrožava biodiverzitet ovih područja je, navode, prekomerna eksploatacija mineralnih sirovina i drugih prirodnih resursa (šuma, zemljišta, voda i vodnih objekata), neadekvatno uspostavljena komunalna infrastruktura (neuređenost sistema za prečišćavanje otpadnih voda, otklanjanje otpadaka, neodgovarajući sistemi za vodosnabdevanje i dr), neregulisan i prekomeran saobraćaj, buka, aerozagađenje...

U Nacionalnom parku Tara veliki ekološki problemi proizilaze i iz promene koje se dešavaju na globalnom nivou i na koje je nemoguće uticati, kažu za eKapiju u JP Nacionalni park Tara.

- Takve pojave odrazile su se na celokupno stanje ekosistema, pogotovo vlažnih staništa. Kao posledicu imamo pojavu sušenju šuma, povećanu opasnost od požara i smanjenja biološke raznovrsnosti. Zahvaljujući brzoj reakciji i primeni najsavremenijih metoda u smislu zaštite šuma, primenom feromonskih klopki, uspeli smo da zaustavimo širenje sušenja šuma i predupredimo veće posledice po najznačajnije ekosisteme na Tari - kažu u tom preduzeću i dodaju da je veliki problem i nedostatak komunalne infrastrukture - rešavanje pitanja otpadnih voda u naseljenim zonama i odvoženja otpada.


Tara (Foto: Aleksandar Parezanović)Tara
Dodaju da problem može da bude i sve veći broj turista, kao i manifestacije sa upotrebom vozila, trke...

Za pravilno upravljanje nacionalnim parkovima, njihovu zaštitu i održavanje, te rešavanje iznetih problema, potrebna je bolja saradnja svih nadležnih, ali i veća finansijska izdvajanja, izgradnja potrebne komunalne infrastrukture, te pažljiv odnos prema prirodi, saglasni su naši sagovornici.

- Priroda kao dobro od opšteg je interesa za Republiku Srbiju i uživa posebnu zaštitu u skladu sa zakonom, ali je često na meti udara i veoma je teško zaštiti. Potrebno je da svi shvate da prirodu, a posebno zaštićena područja, kao najvredniji njen deo, koji zbog toga i zavređuje posebnu zaštitu, ne treba da čuvaju i štite samo upravljači kojima je povereno na čuvanje, već svi građani - zaključjuju u Ministarstvu za zaštitu životne sredine.

Upravljanje i nadzor

Nacionalnim parkovima u Srbiji upravljaju posebna preduzeća. To su JP Nacionalni park Fruška gora, sa sedištem u Sremskoj Kamenici, JP Nacionalni park Đerdap sa sedištem u Donjem Milanovcu, JP Nacionalni park Tara sa sedištem u Bajinoj Bašti, JP Nacionalni park Kopaonik sa sedištem na Kopaoniku i JP Nacionalni park Šar planina sa sedištem u Štrpcu.

Ova preduzeća donose desetogodišnje planove upravljanja, koji sadrže mere, zabrane i ograničenja radova i aktivnosti saglasno propisanim režimima zaštite. Sva pravna lica, preduzetnici i fizička lica dužna da pri obavljanju delatnosti, radova i aktivnosti u nacionalnom parku primenjuju odredbe tog plana.

- Javna preduzeća za upravljanje nacionalnim parkovima, inspekcijski organi i sudovi preduzimaju mere iz svoje nadležnosti, ali je konačan rezultat tih aktivnosti izuzetno skroman i nedelotvoran. Atraktivnost zaštićenih područja za izgradnju individualnih objekata za odmor i rekreaciju i komercijalna ulaganja u izgradnju turističko-ugostiteljskih i drugih objekata, udružena sa nepostojanjem urbanističkih planova, sporom i skupom procedurom obezbeđenja dokumentacije za izgradnju, tepraksom da nema pravovremene i efikasne sankcije za protivpravna akta ili radove, glavni su razlog za probleme sa kojima se nacionalni parkovi suočavaju - kažu za naš portal u Ministarstvu zaštite životne sredine.

Katarina Stevanović
Komentari
Vaš komentar

Top priče

26.03.2024.  |  Saobraćaj

Raspisan tender za stručni nadzor za projektovanje i izgradnju nove železničke pruge Jovanovac - Rasputnica Cvetojevac - Sobovica

Infrastruktura železnice Srbije raspisala je tender za stručni nadzor za projektovanje i izgradnju nove železničke pruge Jovanovac - Rasputnica Cvetojevac - Sobovica. Kako se pojašnjava, formiranje nove industrijske zone Sobovica uslovilo je potrebu za njenim povezivanjem sa postojećom železničkom infrastrukturom, odnosno sa prugom Lapovo - Kraljevo - Lešak - Kosovo Polje - Đeneral Janković - državna granica (Volkovo). - Postojeća

eKapija+

Vidi sve
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.