Bioenergija sve značajniji resurs za Srbiju - Krediti dostupni, potrebni dugoročni ugovori i jednostavnije procedure
Glavni izazovi koji se nalaze pred investitorima zainteresovanim za gradnju bioenergana, odnosno postrojenja na biogas i biomasu, u Srbiji su mnogobrojne neophodne dozvole, komplikovane procedure i neusklađenost pravnih akata između različitih nivoa vlasti, kao i pitanje priključenja na mrežu. Osim toga, saglasni su stručnjaci iz ove oblasti, postoji i problem nepostojanja baze sirovina. Takođe, nigde se ne koristi toplotna energija koja nastaje proizvodnjom struje, a država ni ne stimuliše njeno komercijalno korišćenje.
- U pitanju je skupa tehnologija, ali je investicija vrlo isplativa već posle sedam ili osam godina. Za pokretanje jedne elektrane na biogas kapaciteta 1 MW u Srbiji je potrebno oko 5,2 mil EUR, što je čak 10-20% više nego u Nemačkoj - istakao je Dragan Zukić, član UO Udruženja Biogas Srbija, na nedavno održanoj konferenciji "Biomasa i biogas u Srbiji".
On je naveo da su do sada u Srbiji u bioelektrane uglavnom ulagale privatne firme, koje su posao finansirale bankarskim kreditima, dok koncept javno-privatnog partnerstva u ovoj oblasti još nije zaživeo.
Jedan od specifičnih problema koji se javljaju tokom realizacije projekata obnovljivih izvora energije jeste i obezbeđenje ugovora o dugoročnom snabdevanju sirovinom. To je jedan od uslova banaka za finansiranje takvih projekata, a sa druge strane i potreba da se investitor osigura, kako ne bi došao u situaciju da jedne godine raspolaže sirovinom, a druge ne.
Nikola Ćatović iz kompanije MACS Energy & Water kao najveće izazove u izgradnji bioelektrana navodi profitabilnost projekata, ograničene potrebe tržišta za plasiranjem toplotne energije, dostupnost dugoročnog snabdevanja sirovinama, kao i loša iskustva banaka sa projektima biomase. Kako kaže, banke, ipak, u sve većoj meri podržavaju projekte gradnje biogasnih postrojenja, a među do sada izgrađenim elektranama najbrojnije su one kapaciteta od 500 kW i 1 MW.
- Banke podržavaju ove projekte, jer je reč o dugoročnom finansiranju, uz stabilan regulatorni okvir, pošto EPS redovno plaća za isporučenu struju. Pritom je reč o još nezasićenom tržištu, na kome ima dovoljno prostora za nove igrače. Tu su i korporativne obaveze, koje finansijskim institucijama nameću brigu o održivom razvoju i obnovljivim izvorima energije - smatra Ćatović.
I Dragan Zukić ističe da se bankarske kamate za investicione kredite za gradnju bioenergana u poslednjih nekoliko godina kreću oko 6-7%, a učešće investitora prilikom podizanja zajmova ide od 35 do 60%. On smatra da je potrebno obezbediti povoljne kredite i ističe da su nemačke banke zainteresovane za finansiranje ovih investicija.
Produžiti važenje uredbe o fid-in tarifama
Bioenergija je sve više u fokusu kao značajan resurs za Srbiju. To je i logično, s obzirom na to da biomasa ima najveći udeo u ukupnom potencijalu obnovljivih izvora energije, čak 61%, odnosno oko 3,4 Mtoe godišnje (ukupni potencijali obnovljivih izvora energije Srbije su procenjeni na 5,65 Mtoe godišnje).
Naša zemlja ima i obavezu prema EU da do 2020. dostigne udeo od 27% obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji struje, što predstavnici Vlade i većina stručnjaka ocenjuju kao realan cilj.
Nacionalnim akcionim planom Srbije za korišćenje obnovljivih izvora energije do 2020. godine predviđeno je da bude izgrađeno do 100 megavata postrojenja na biomasu, kao i do 30 megavata biogasnih postrojenja.
Kako bi podstakla proizvodnju električne energije iz bioenergije, država je napravila model fid-in tarifa, prema kojima proizvođači 12 godina imaju pravo na podsticajne otkupne cene. U junu 2016. godine novom uredbom o podsticajnim merama za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora, fid-in tarife za biogas povećane su za 30%, pa je otkupna cena od 12 do 15 evrocenti po kilovat-času porasla na 15 do 18.
Tako je stvoren još kvalitetniji pravni okvir, odnosno pružena veća sigurnost investitorima koji su zainteresovani za ulaganje u ovoj oblasti. Ipak, predviđeno je da ove mere važe samo do kraja 2018. godine.
- Sada je najvažnije da se produži važenje Uredbe o podsticajima za obnovljive izvore, odnosno za biogas i elektrane, koja ističe ove godine. Nadamo se da će država prepoznati dosadašnje pozitivne efekte ove mere – smatra Dragan Zukić, dodajući da bi ulaganje u biogas moglo da bude rešenje za mnoge mlade ljude koji žele da ostanu na selu, pošto je to delatnost na tehnološki visokom nivou.
Energetska efikasnost i ekologija
Rajner Šelhas iz GIZ-a podseća da ulaganjem u bioenergiju i biogas može da se poveća energetska efikasnost u Srbiji, ali i da se smanji zagađenje vazduha, zbog čega ova organizacija i podržava projekte Vlade Srbije u toj oblasti. Ističe da pravljenjem energenata koji mogu da se koriste kao zamena za ugalj, naftu i druga fosilna goriva, od biomase - odnosno otpada iz poljoprivrede, industrije i drugih izvora, štedimo novac i dobijamo vazduh sa manje štetnih gasova.
- Ako Srbiju sa 10 postrojenja i instalisanim kapacitetom od oko 12 megavata uporedimo sa Nemačkom, gde postoji oko 9.000 biogasnih postrojenja, jasno je da predstoji još dug put u oblasti bioenergije - smatra koordinator projekata Nemačko-srpske privredne komore (AHK Srbija) Stevan Đurić, koji naglađava da su u AHK već duže fokusirani na projekte iz oblasti obnovljivih izvora energije.
Među malobrojnim dosad izgrađenim postrojenjima na biogas u Srbiji, uspešni primeri su elektrane Bioelektra u Botošu, Global Seed u Čurugu, Mirotin Energo u Vrbasu i Biogas Energy u Alibunaru. Takođe, tu su i bioelektrane preduzeća Gakovac u Staroj Moravici, Lazar u Blacu, BGS Gama BP u Baču i Alltech Serbia u Senti.
Pozitivna perspektiva
Potencijalni investitori navode da je, zbog daljeg razvoja tržišta biogasa i biomase u Srbiji, potrebno dalje povećanje fid-in tarifa ili poboljšanje postojeće uredbe - na primer, trebalo bi stimulisati korišćenje novih tehnologija i proizvodnju toplotne energije, a potrebno je i podstaći poljoprivrednike da stajnjak koji nastaje na farmama odlažu bioelektranama.
- Ova oblast će sve više biti u fokusu zbog evropskih integracija naše zemlje, a poljoprivrednici će ubrzo imati i obavezu da na propisan način zbrinu poljoprivredni otpad. S druge strane, ako ulože u tehnologiju mogli bi od toga i dobro da zarade – smatra Zukić.
I Nikola Ćatović zaključuje da postoje pozitivne perspektive za razvoj sektora biomase i biogasa u Srbiji, te kao trenutno glavne faktore navodi upravo stabilan regulatorni okvir i prihvatljive fid-in tarife. Uz pozitivan uticaj ovakvih projekata na životnu sredinu, dostupni su i izvori finansiranja, a vremenom će i investitori i finansijski sektor, odnosno finansijeri projekata, steći iskustvo u ovoj oblasti koje će im pomoći u bržem razvoju, smatra Ćatović.
Konferenciju "Biomasa i biogas u Srbiji" 20. marta organizovala je Nemačko-srpska privredna komora, zajedno sa Saveznim ministarstvom za ekonomiju i energetiku Nemačke. Jedna od važnih poruka ovog događaja, jeste i da su Nemci veoma zainteresovani za plasman svoje tehnologije (koja je dokazana kao vodeća u ovoj oblasti u poslednjih 30 godina) i u Srbiji.
Zbog svega toga, saglasni su stručnjaci, potrebno je nastaviti regulisanje pravnog okvira i stvaranje povoljnog okruženja za takve investicije.
Marko Andrejić
Kompletan sadržaj biltena Energetika: Potencijali obnovljive energije i energetske efikasnosti pročitajte OVDE.
Top priče
26.03.2024. | Energija, IT, Telekomunikacije
EPS pustio u rad mobilnu aplikaciju "Uvid u račun"
Elektroprivreda Srbije (EPS) pustila je u rad mobilnu aplikaciju "EPS Uvid u račun". Putem aplikacije, domaćinstva i mali kupci imaju mogućnost da na mobilnom telefonu, na veoma jednostavan način prate potrošnju električne energije, plate račune, provere mesečne zaduženja i uplate tri godine unazad, kao i da dobiju obaveštenja i ulože prigovor., saopštio je EPS. Mobilna aplikacija "EPS Uvid u račun" dostupna je korisnicima na
26.03.2024. | Energija, Industrija, Građevina
Firma Toplica Green Energy planira gradnju solarne elektrane kod Kuršumlije
26.03.2024. | Energija, Industrija, Građevina
25.03.2024. | Industrija, Građevina, Saobraćaj
Lidl planira gradnju logističkog centra južno od petlje Bubanj potok
25.03.2024. | Industrija, Građevina, Saobraćaj
eKapija+
26.03.2024. | Turizam, sport, kultura
Hotel Zlatibor - Epicentar kongresnog turizma i omiljena destinacija za luksuzan porodični odmor
26.03.2024. | Turizam, sport, kultura
26.03.2024. | Industrija, Zdravstvo
Da li znate šta je menstrualno siromaštvo? - Veliki broj žena suočava se s ovim problemom
26.03.2024. | Industrija, Zdravstvo
25.03.2024. | IT, Telekomunikacije, Turizam, sport, kultura
25.03.2024. | IT, Telekomunikacije, Turizam, sport, kultura
26.03.2024. | Građevina
Oaza produktivnosti: Green Escape - Iskusite prednosti savremenog poslovanja
26.03.2024. | Građevina
25.03.2024. | Vesti
Brendirani stanovi osvojili su svet, a evo kakve luksuzne bisere nudi Beograd na vodi
25.03.2024. | Vesti
Poslovne šanse
27.03.2024. | Agro
Prodaje se klanica Big Bull Foods iz okoline Subotice
27.03.2024. | Industrija
Kikindski učenički dom nabavlja mašinu za pranje suđa
27.03.2024.. | Industrija
27.03.2024. | Građevina, Zdravstvo
Izvođači za gradnju Tiršove 2 tražiće se u konkurentnom postupku sa pregovaranjem - Država objavila novi tender, cena ostala ista
27.03.2024. | Građevina, Zdravstvo
27.03.2024. | Građevina, Turizam, sport, kultura
U planu izgradnja Doma kulture u Stepanovićevu
27.03.2024. | Građevina, Turizam, sport, kultura
27.03.2024. | Energija, Industrija
Odobrena eksproprijacija nepokretnosti za gradnju deponije pepela i šljake u površinskom kopu Ćirikovac
27.03.2024. | Energija, Industrija
27.03.2024. | Građevina, Turizam, sport, kultura
Država ustupila Vršcu zemljište za gradnju zatvorenog bazena
27.03.2024. | Građevina, Turizam, sport, kultura