Gotovo polovina malih i srednjih preduzeća u Srbiji nevidljivo na internetu - Ima li poslovanja bez onlajn prisustva?
To, da je uticaj prisustva na internetu značajan za uspeh u poslovanju čak i kod preduzeća i biznisa koji nisu direktno povezani sa internetom, posvedočili su i rezultati istraživanja o indeksu digitalne vitalnosti mikro, malih i srednjih preduzeća u Srbiji u 2017. godini.
Ovo istraživanje, koje su sproveli istraživačka kuća GfK i analitička kompanija Mineco Computers, pokazalo je tako da mikro preduzeća koja imaju svoju zvaničnu internet prezentaciju godišnje ostvaruju čak 110.000 EUR veći prihod, te profit veći za 10.500 EUR od onih koji nemaju web stranicu. Takođe, ova preduzeća u proseku imaju i jednog zaposlenog više.
Kada su mala preduzeća u pitanju finansijski podaci su još očigledniji - prihod veći za 870.000 EUR i dodatni profit od 53.500 EUR imala su preduzeća prisutna na internetu. Uz to, i tri radnika više.
Pa, iako bi se na osnovu ovakvih podataka dalo pretpostaviti da je web prezentacija neizbežan "alat" naših preduzeća, gotovo neverovatno zvuči da gotovo polovina anketiranih firmi (njih 46%) nema niti jedan digitalni kanal komunikacije sa svojim klijentima, korisnicima, potrošačima...
Dragan Sandić, vlasnik Iskon mode, kaže da ga iznenađuje podatak da ovako mali broj kompanija u poslovanju koristi Internet, posebno kada su u pitanju vlasnici mladih kompanija za koje se pretpostavlja da su "digitalni urođenici".
Naime, tek svaka treća kompanija osnovana nakon 2010. godine ima web prezentaciju.
Sandić, čija se firma bavi proizvodnjom unikatne garderobe i odeće, navodi da posetioci njihovog sajta mogu da naruče i kupe proizvode online, ali da to ni izbliza nije sve što onlajn prisustvo nudi firmama.
- Prilično sam siguran da je 90% naše prodaje vezano za onlajn, zahvaljujući tome što su kupci preko interneta čuli o nama i našim proizvodima pa kada dođu u naše prodavnice već znaju tačno šta žele i ostaje im samo da probaju veličinu. To ne bi bilo moguće da nismo prisutni na internetu - kaže Sandić.
Kada su nove usluge u pitanju, on istče da bi sledeći korak mogao da bude da posetiocima sajta ponude mogućnost da sami kreiraju svoj komad garderobe koji bi im nakon toga zaposleni u Iskon modi i napravili.
Facebook nije dovoljan
Činjenicu da manje od polovine kompanije ima svoju web stranicu, a da nije zanemarljiv ni procenat onih koji se odluče da umesto nje otvore Facebook stranicu (9%), vlasnik kompanije Tegla’s, Vladimir Elesin, objašnjava time što su današnji mladi od ranog uzrasta usmereni na društvene mreže te im je korišćenje istih prirodnije od sajtova.
Kako kaže, ovakva praksa nije odgovarajuća jer se vebsajtom može ostvariti bolje pozicioniranje, ali i privući veći broj zainteresovanih klijenata.
- Društvene mreže su odlične za komunikaciju sa korisnicima i promociju proizvoda, ali je vaša stranica ipak vaš osnovni alat - kaže Elesin i podseća na to da firma može da bude vlasnik svoje stranice i domena, ali ne i svojih stranica i naloga na društvenim mrežama.
Sve što je na njima objavljeno može jednog dana samo da nestane, navodi, a u tom slučaju bi poslovanje moglo prilično da trpi.
Da kupci, klijenti, korisnici usluga i proizvoda od preduzeća očekuju da budu digitalno prisutni, potvrđuju i rezultati pomenutog istraživanja prema kojem je internet osnovni kanal za upoznavanje sa kompanijom i njenim poslovanjem za apsolutnu većinu anketiranih. Sa druge strane, u čak 86% preduzeća "nevidljivih" na internetu kažu da im taj aspekt poslovlanja jednostavno nije niti bitan, niti potreban.
Za industriju igračaka, važno je online prisustvo, smatra Biljana Branković iz kompanije archiPLAY koja proizvodi arhitektonske edukativne igračke.
- Da nije bilo interneta, ne bi se upustili u ovaj posao, u kojem je potrebno klijentima detaljno predstaviti proizvod i njegovu namenu - navodi ona i dodaje da internet pruža ogroman potencijal za razvoj biznisa, naročito kada su u pitanju specijalizovane niše poslovanja.
Za dve godine jednom uživo sa klijentom
Da je tako govori i primer kompanije Garden koja se bavi uzgojem i negom biljaka i uređenjem vrtova i bašti. Kako kaže vlasnik Dragan Sajić, "sajmovi su prošlost" i sada gotovo sve klijente privlače preko interneta.
On to potvrđuje i konkretnim primerom. Kompanija Garden, naime, dobila je onlajn upit klijenta iz Švajcarske zainteresovanog za uređenje dvorišta njegove kuće u Srbiji.
Nakon što su sa Google mapa preuzeli slike dvorišta, napravili su animaciju predloženog rešenja i prezentovali je klijentu tokom Skype razgovora. Ne samo što su dobili taj posao, već su sada pune dve godine angažovani na održavanju. Za sve to vreme, navodi Sajić, sa svojim klijentom su se samo jednom videli uživo.
- Mi smo na sajtu uveli i opciju za chat sa posetiocima. Često nam se tako jave ljudi sa različitim pitanjima i, zadovoljni našim savetima i predlozima, po pravilu postanu i naši klijenti - dodaje Sajić.
U digitalnoj strategiji kompanije Viva travel ipak, video prezentacije i YouTube zauzimaju posebno mestom budući da sve više ljudi želi da se što bolje upozna sa destinacijama i hotelima u ponudi pre nego što se odluče za rezervaciju smeštaja.
Kako kaže Tanja Živanov, u ovoj turističkoj agenciji se "više niko ne nada da će u poslovnicu ući neko ko je video ponudu aranžmana u novinama".
- Turistički sektor se preselio na Internet, i danas bukvalno zavisimo od njega. Osim velikog broja turista, kontaktiraju nas i potencijalni poslovni partneri pa smo proširili ponudu omogućivši posetiocima našeg sajta i neke dodatne usluge kao što su rezervacija avio karata, iznajmljivanje automobila na određenoj destinaciji ili bukiranje hotela - objašnjava.
Jedan od planova agencije, dodaje Živanov, jeste i onlajn kupovina aranžmana čim bi se u potpunosti otklonila potreba za dolaskom u poslovnice.
Na DIDS-u 2018, održanom u organizaciji Fondacije Registar nacionalnog internet domena Srbije (RNIDS) obeležen je i 10. rođendan .RS domena.
Inače, od ukupnog broja ispitanih kompanija koje imaju svoju veb stranicu, njih 79% ima .RS domen. To ne čudi jer u njega 72% potrošača ima veliko poverenje, a poslovanje na nacionalnom domenu preporučuje se i zbog boljeg pozicioniranja na Googlu i drugim pretraživačima.
Miloš Vlahović
Top priče
23.04.2024. | Saobraćaj, IT, Telekomunikacije
Kentkart tuži Grad Beograd i zahteva 17 mil EUR odštete
Kompanija Kentkart, koja je godinama obavljala naplatu karata u gradskom prevozu, nakon raskida ugovora tužila je grad i zahtevala odštetu od 17 mil EUR, izjavio je predsednik Privremenog organa Grada Beograda Aleksandar Šapić. - Kontrolisali su sistem od 250 mil EUR godišnje. Ja tvrdim da preko 1 mil EUR ne mogu da dobiju, a mislim da će čak biti obrnuto, jer mi imamo dokaze da su unazadili sistem - rekao je Šapić za Radio-televiziju
23.04.2024. | Građevina
Prihvaćene primedbe iz Topole na trasu puta Vožd Karađorđe
23.04.2024. | Građevina
24.04.2024. | Turizam, sport, kultura
Gardijanova lista najlepših nacionalnih parkova u Evropi, tu je i jedan iz komšiluka
24.04.2024. | Turizam, sport, kultura
22.04.2024. | Saobraćaj
Grad Beograd prodaje garaže - Početna cena 7.000 EUR
22.04.2024. | Saobraćaj
eKapija+
24.04.2024. | Građevina
Prezentovan rad Centra za rešavanje sporova u građevinarstvu na stručnom skupu
24.04.2024. | Građevina
23.04.2024. | Građevina
Predvodnici dekarbonizacije cementne industrije - Lafarge Srbija na putu karbonske neutralnosti
23.04.2024. | Građevina
Poslovne šanse
24.04.2024. | Vesti
Opština Vrnjačka Banja traži fizičko-tehničko obezbeđenje
24.04.2024. | Građevina
U Jagodini se prodaje zemljište za gradnju poslovnog objekta
24.04.2024.. | Građevina
24.04.2024. | Građevina, Turizam, sport, kultura
Niška multifunkcionalna dvorana kulture sa 2.000 mesta ipak će se graditi na drugoj lokaciji - Raspisan konkurs za idejno rešenje
24.04.2024. | Građevina, Turizam, sport, kultura
24.04.2024. | Građevina
U Vrbasu u planu gradnja zgrade sa 11 stanova
24.04.2024. | Građevina
24.04.2024. | Građevina, Saobraćaj
Poznati datumi raspisivanja tendera za gradnju tri deonice brze pruge od Beograda do Niša
24.04.2024. | Građevina, Saobraćaj
23.04.2024. | Građevina
Na prodaju građevinsko zemljište u Pirotu
23.04.2024. | Građevina