NavMenu

Uprava carina 2020. godine počinje uvođenje bespapirnog sistema poslovanja - Potpuna automatizacija carinskih procedura do 2025.

Izvor: eKapija Četvrtak, 22.02.2018. 14:13
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: carina.rs)Ilustracija
Uvođenje automatizovanog sistema uvoza i izvoza bez papirnih dokumenata, koji podrazumeva da se carinski postupak sprovodi u potpunosti elektronski, trebalo bi da pomogne privredi Srbije da postane efikasnija i konkurentnija.

Od Projekta za uvođenje automatizovanog uvoznog i izvoznog postupka, kao i uvozno/izvozno kontrolnog sistema, čija je pripremna faza počela u septembru 2017. godine, očekuju se mnogobrojni benefiti, pa bi tako, između ostalog, efikasna razmena informacija između privrednika i Uprave carina trebalo da smanji vreme i troškove potrebne za obavljanje carinskih procedura.

Takođe, na ovaj način se direktan kontakt između carinskih službenika i izvoznika, odnosno uvoznika svodi na minimum, što bi trebalo da garantuje nepristrasan postupak, a projektom je predviđena i modernizacija IT sistema i jačanje administrativnih kapaciteta Uprave carina, čime će se obezbediti bolji kvalitet usluga, ali i efikasnije punjenje budžeta.

Uvođenje automatizovanih postupaka treba da omogući i postepeno ispunjavanje evropskih standarda u primeni elektronskih sistema u carinskim administracijama. Rad na ovom projektu, čiji je završetak planiran za septembar 2019. godine, finansiran je sredstvima iz pretpristupnih fondova EU (IPA 2013), a ukupna vrednost je nešto više od 1,5 mil EUR.

V. d. pomoćnika direktora Uprave carina Veselin Milošević istakao je, na seminaru o pripremi za implementaciju automatizovanog uvoznog i izvoznog sistema održanom 21. februara u Privrednoj komori Srbije, da je osnovni cilj uvođenja bespapirnog sistema stvaranje uslova za kvalitetno, efikasno i brzo poslovanje, smanjenje troškova i unapređenje kapaciteta da bi firme i poslovni ljudi iz Srbije postali konkurentniji.

On je najavio da će Uprava carina 2020. godine početi uvođenje tog sistema i dodao da bi posao trebalo da bude gotov do 2025, kada će Srbija potpuno automatizovati carinsko poslovanje.

Najveći izazov potpuna primena zakona

Projekat razvoja automatizovanog carinskog sistema je ogroman korak napred na putu Srbije ka Evropskoj uniji, ocenio je Štefen Hudolin iz Delegacije EU, dodajući da će uvođenje sistema oslobođenog papirnih dokumenata imati ogroman uticaj na poslovanje, jer će procedure biti transparentnije i manje komplikovane, a biće poboljšan i priliv novca u budžet.

(Foto: shutterstock.com/klenger)
- Istovremeno, implementacijom ovog projekta biće stvoren sistem koji je u potpunosti elektronski, u skladu sa prioritetom vlade da se digitalizuje javna administracija - ocenio je Hudolin.

Slobodan Tomić, načelnik Odeljenja za carinske procedure Uprave carina Srbije, istakao je u razgovoru za eKapiju da između EU i Srbije nema previše razlika u zakonskoj regulativi, ali značajan izazov predstavlja potpuna primena propisa.

- Na tome moramo da radimo. Možda ovo deluje kao mala stavka, ali je zapravo u pitanju veliki posao. Inače, automatizacija uvozno-izvoznih postupaka je samo jedan kolosek naših aktivnosti. Očekujem da će posle 30 meseci, koliko je planirano da se radi na uspostavljanju ovog projekta, pređemo na njegovu implementaciju. Uz to ćemo paralelno raditi i na drugim sistemima - istakao je Tomić.

I Gordana Tiodorović, direktorka Sektora za pružanje podrške u zastupanju i zaštiti interesa članova PKS, podseća da je domaće carinsko zakonodavstvo od EU ocenjeno kao visoko usklađeno sa propisima EU i da izmena Carinskog zakona koja se očekuje u toku ove godine ide u pravcu apsolutnog usklađivanja.

- Privredi je važan kompletan prelazak na bespapirno poslovanje, što podrazumeva i da više neće biti papirnih deklaracija, jer znamo koliko se nekad vremena gubi u takvim postupcima - rekla je ona.

Hrvatska izdala duplo manje carinskih deklaracija nakon ulaska u EU

Kako navode iz Uprave carina, realizacija ovog projekta obezbediće i pripremu zakonodavnih i organizacionih uslova za primenu sistema upravljanja carinskim odlukama, kao neophodnih za efikasnu razmenu informacija između poslovne zajednice, Uprave carina Srbije i drugih evropskih administracija, zatim primenu modernizovanje IT infrastrukture i alata upravljanja IT resursima, kao i unapređenje kvaliteta servisa koji Uprava carina pruža poslovnoj zajednici.

Zlatica Milošević, vođa konsultantskog tima na projektu ispred konzoricujma AAM Management Information Consulting Ltd, istakla je, govoreći o iskustvima države članice EU, da je Hrvatska tokom pregovora o pristupanju EU sprovela brojne reforme u svojoj Carinskoj upravi.

- Uspostavljen je standard za komunikaciju sa privredom koji je obuhvatio elektronski potpis i registar privrednika koji podnose carinske deklaracije, a razvijen je i NCTS sistem za razvoj sličnih sistema e-carine. Glavni izazovi za hrvatsku Carinsku upravu, na putu ka članstvu u EU, bilo je prihvatanje elektronskog poslovanja na nacionalnom nivou i prilagođavanje privrede i carinske službe. Ipak, verovatno najznačajnija je bila konstantna obuka carinika i privrednika, koje je trebalo informisati o novim propisima i izmenjenom načinu poslovanja - objasnila je Zlatica Milošević.

(Foto: cybrain/shutterstock.com)
U pripremnom periodu realizovani su brojni projekti e-carine vezani za interoperabilnost i interkonektivnost sa IT sistemima EU, koji omogućavaju sprovođenje carinskih postupaka bez papira.


- Poglavlje 29 u pregovorima o pristupanju EU, koje se tiče Carinske unije, Hrvatska je otvorila 21. decembra 2006. godine, a zatvoreno je 2. oktobra 2009. Tri su merila bila presudna za zatvaranje poglavlja, a to su usklađivanje zakonodavstva, jačanje administrativnih kapaciteta i razvoj IT sistema interoperabilnosti i interkonektivnosti - podsetila je Milošević.

Ona je navela kao interesantan podatak da je tokom 2017. godine u Hrvatskoj izdato nešto više od milion carinskih deklaracija, što je duplo manje nego pre ulaska zemlje u EU.

Usaglašavanje sa propisima EU

Među prioritetima i strateškim ciljevima Uprave carina Srbije, utvrđenim planom razvoja za period 2017-2020, ističu se EU integracije, efektivni carinski postupci i kontrole, kao i strateško upravljanje, modernizacija i reforme.

- U okviru EU integracija i jačanja međunarodne saradnje predviđena je harmonizacija procedura i koordinacija aktivnosti Uprave carina u procesu pregovora sa EU. Među ciljevima su i unapređenje saradnje sa carinskim administracijama drugih zemalja u cilju sprovođenja međunarodnih obaveza u oblasti carina, kao i unapređenje carinske saradnje sa međunarodnim organizacijama i institucijama - naveo je Slobodan Tomić, načelnik Odeljenja za carinske procedure Uprave carina Srbije.

Kada je reč o razvoju informacionih i komunikacionih tehnologija, u planu je razvijanje jedinstvenog informacionog sistema Uprave carina, kao i usklađivanje IT softverske podrške sa poslovnim procesima koji su standardizovani i usaglašeni sa propisima EU. Sve to uz razvoj sistema sigurnosti i zaštite podataka, kao i ažuriranje IT strateških dokumenata i unapređenje IT znanja.

- Na dobrom smo putu u realizaciji strateških ciljeva i već smo prošli neke značajne korake, a jedan od najvažnijih je i kompjuterizacija carinskog sistema. Ipak, potrebno je sprovesti još čitav niz projekata u okviru pristupanja Srbije EU, pa ćemo tako morati da uskladimo i postupke skladištenja i carinjenja robe. Istovremeno moramo podjednako da radimo i na podizanju svesti i informisanju ljudi o svim tim aktivnostima - ističe Tomić.

On je podsetio da Srbija ne može usaglasiti sve propise sa EU tokom puta ka članstvu, već tek kada uđemo u Uniju, i istakao da do sada nije bilo negativnih reakcija, odnosno primedbi privrednika, na proces pripreme za uvođenje automatizovanog uvoznog i izvoznog postupka.

M.A.

Komentari
Vaš komentar

Top priče

18.04.2024.  |  Energija, Građevina

Zbog RHE Bistrica izmeštaće se dva državna puta - EPS traži projektanta, potrebna i aktuelizacija studije opravdanosti gradnje

Elektroprivreda Srbije raspisala je tender za izradu idejnog rešenja i tehničke dokumentacije za izmeštanje državnih puteva za potrebe izgradnje reverzibilne hidroelektrane (RHE) Bistrica. Kako je navedeno u tehničkoj specifikaciji posla, trase objekata budućeg sistema RHE Bistrica u blizini akumulacije Potpeć se ukrštaju sa trasom državnog puta IIA reda broj 191 Bistrica-Priboj, a trasa državnog puta IIA reda broj 194 Kokin

Izdvajamo još...

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.