NavMenu

U pripremi Uredba za skraćenje rokova obaveznog čuvanja dokumenata

Izvor: Blic Četvrtak, 08.02.2018. 08:40
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: gibleho/shutterstock.com)Ilustracija
U pripremi je Uredba po kojoj će znatno biti skraćeni rokovi obaveznog čuvanja dokumenata, što znači da preduzeća više neće imati obavezu da čuvaju finansijske izveštaje 20 godina, a fakture deceniju.

Takođe biće usklađen i rok čuvanja sa rokom važenja, pa tako više neće biti situacija kao što je, na primer, da se dokument čuva tri godine, iako mu je rok važenja samo godinu dana, piše Blic.

Zasad, međutim, nije poznato koliko će novi rokovi čuvanja važiti, ali je sigurno da će biti skraćeni.

Oko 80% informacija državne institucije i privreda širom sveta i dalje čuvaju na papiru, a u Srbiji taj procenat iznosi čak 93%.

Obaveza arhiviranja papirne dokumentacije u našoj zemlji propisana je u periodu od dve pa do 70 godina ili trajno, što neminovno nameće velike troškove. Sa ovim problemom čuvanja dokumantacije suočavaju se i velike kompanije, državne institucije, mala i srednja preduzeća, preduzetnici, banke, trgovine...

- Firme su obavezne da čuvaju finansijski izveštaj 20 godina što je besmisleno jer čim su ga predali APR-u on je tamo pohranjen i nema potrebe duplo da se čuva. Faktura mora da se čuva 10 godina. Da postoji sistem pri Poreskoj upravi u okviru kojeg bi bile registrovane sve fakture bila bi ista priča kao i sa finansijskim izveštajima - kaže Ivan Radak iz NALED-a.

Ista situacija je i u građevinskom sektoru, gde je recimo propisano da lokacijski uslovi kao dokument moraju da se čuvaju tri godine, a rok važenja im je godinu dana, što je takođe jedan primer paradoksa.

Takođe, svi predmeti u oblasti građevine se čuvaju trajno, iako svi dokumenti u jednom predmetu ne važe jednako.

Preciznije, jedna zgrada ili kuća je jedan predmet u kojem se nalaze dokumenti kao što su lokacijski uslovi, građevinska dozvola, upotrebna dozvola i drugi dokumenti izdati za njenu gradnju. Lokacijski uslovi se čuvaju tri godine, a građevinska i upotrebna dozvola trajno.


- Državu mrzi da razvrstava i onda pošalje ceo predmet Arhivu Srbije da oni razvrstavaju šta je zaista za trajno čuvanje, a šta može da se baci jer nije arhivska građa. Pošto Arhiv nema dovoljno ljudi da to radi, onda je zatrpan predmetima. Državi je najlakše da propiše da se najveći broj dokumenata čuva trajno i tako smo došli do tih 93%, a verovatno dobar deo je nepotrebno - ističe Ivan Radak.

Za privredu, računice pokazuju, troškovi čuvanja poslovne dokumentacije na papiru još su veći nego u slučaju državnih organa. Banka srednje veličine godišnje proizvede 11 miliona papira, a manji trgovinski lanac potroši i do 150.000 EUR na tonere, papir, štampu i zakup magacina, tako da će e-poslovanje uštedeti stotine miliona evra.
Komentari
Vaš komentar

Top priče

28.03.2024.  |  Agro, Finansije

Kompanija Gebi novi vlasnik nekadašnjeg mlinskog giganta Fidelinka - U planu investicije i ulazak na tržište maloprodaje pšeničnog brašna i testa

Kompanija Gebi iz Čantavira otkupila je zaštitni znak, mlinove, silose i fabriku testa nekadašnjeg mlinskog giganta Fidelinke iz Subotice. Kako je za RTV rečeno u ovoj kompaniji, koja se prvenstveno bavi proizvodnjom stočne hrane i agrokooperacijom, planiraju modernizaciju ovih pogona i ponovno osvajanje tržišta brašna i testa pod brendom "Fidelinka 1868". Nekada su silosi u Aleksandrovu, predgrađu Subotice, bili sinonim za kvalitet i

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.