NavMenu

Nema napretka bez znanja i investicija - Visoka tehnologija i proizvodi sa dodatom vrednošću podižu srpsku industriju

Izvor: eKapija Utorak, 21.11.2017. 08:25
Komentari
Podeli

(Foto: Dmitry Kalinovsky/shutterstock.com)
U novoizgrađenom naselju Aspern u Beču nedavno je otvorena fabrika za industriju 4.0. Digitalizacijom i umrežavanjem mašina, robota i proizvoda, Tehnički univerzitet Beča će razvijati i testirati nove proizvodne procese. Jedna od ideja je "raznolika serijska proizvodnja" - koja potrošačima nudi individualne pojedinačne proizvode u okviru serijske proizvodnje, kao na primer proteze po meri ili automobili prilagođeni ličnim željama. Svi procesi u fabrici mogu da prođu virtuelnu simulaciju, što doprinosi efikasnijoj proizvodnji.

Austrijska preduzeća imaju reputaciju u primeni visoke tehnologije, a industrija 4.0 je način da te firme osiguraju svoje mesto u međunarodnoj konkurenciji. Baš to je ono što nedostaje Srbiji, ocenjuje Ivan Nikolić, urednik Makroekonomskih analiza i trendova.

Naime, izvoz robe i usluga u Srbiji danas dostiže više od polovine vrednosti BDP-a, dok je pre osam godina, 2009. činio samo 26,8%. Po tom procentu bolji smo od mnogih zemalja Evropske unije, gde je prosečan udeo izvoza robe i usluga niži od 44% BDP-a. To, ipak, nije dovoljno za bolji život, smatra Nikolić, jer nam nedostaje proizvodnja onoga što skuplje možemo prodati na tržištu.

- Uzrok nedovoljnog ekonomskog rasta Srbije nije manjak industrije niti nedovoljan izvoz. Proizvodimo, radimo, ali nažalost nekvalitetno, s obzirom na to da to očigledno nema neku veću vrednost na svetskom tržištu. I dalje je proizvodna struktura, sa aspekta tehnologije, vrlo nepovoljna i nije dobra osnova upravo toj višoj stopi rasta koju očekujemo da dostignemo u narednim godinama, i ne samo da ga dostignemo, već i da ga održimo u budućnosti - objasnio je Nikolić.

On je dodao da je srpski hendikep to što su izvori rasta niskoproduktivne delatnosti. Tako, kako kaže Nikolić, prerađivačka industrija koja je okosnica deviznog priliva Srbije stvara tri četvrtine robnog izvoza, a u zemljama EU 83%, što se može smatrati dobrim ako se zanemari činjenica da je tehnološka struktura ovog sektora u Srbiji nepovoljna.

(Foto: Vladimir Nenezic/shutterstock.com)
- Ne ide nam na ruku i to što srednje visoku i visoku tehnologiju proizvodnje kod nas ima jedva 23% prerađivačke industrije. Pri tome je ovaj tehnički razvijeniji deo proizvodnje u 2016. stvarao samo 765 EUR po stanovniku. Istovremeno, takva proizvodnja u Bugarskoj vredela je 26% više, u Rumuniji 2,2 puta više, u Sloveniji 5,2 puta više, a u Nemačkoj čak 10,3 puta više - istakao je Nikolić.

Zoran Pekez, menadžer Vojvodina metal klastera, takođe, ukazuje na to da domaća industrija tehnološki zaostaje i gubi korak.

- Možda nije ni tako strašno što smo "preskočili" industrije 2.0 i 3.0, ali sada moramo naglo "ubrzati". Spremni smo da uhvatimo priključak sa industrijom 4.0, ali to ne možemo uraditi sami i bez podrške svoje države, jer to nije slučaj ni sa najrazvijenijim industrijama sveta – kaže Pekez za eKapiju.

Pekez navodi da je neophodno "jednom za sva vremena napustiti mantru o stranim direktnim investicijama i otvaranju novih radnih mesta zarad bilo kakvog socijalnog mira i hitno se okrenuti stvarnoj, efikasnoj i realnoj podršci i razvoju domaće proizvodnje".

- Krajnje je vreme da se višestruko povećaju ulaganja naše države u našu, a ne stranu, proizvodnju, što do sada nije bio slučaj i ako ima pozitivnih pokušaja.

Kao konkretnu meru za reindustrijalizaciju, Pekez predlaže da se na nivou države uspostavi dvadesetogodišnji program: "Srbija= Inovacije". Program bi obuhvatao povećanje fondova za podršku inovacijama za minimum 30 puta, uspostavljanje efikasne poslovne infrastrukture za podršku inovacijama i podržavanje pre svega visokotehnoloških inovacija koje za rezultat imaju domaći proizvod/uslugu.

Dalje, sagovornik eKapije smatra da je neophodno uspostaviti dugoročni nacionalni program usmeren na obnavljanje tehnologija, nabavku ili proizvodnju tehnološke opreme neophodne u industriji 4.0 i svih znanja neophodnih takvoj prerađivačkoj industriji.

(Foto: wellphoto/shutterstock.com)
- Svakako bi trebalo podržati naučni rad i poboljšati položaj naučnih radnika, promovisati interesno povezivanje i umrežavanje privrede, realizovati započetu reformu srednjeg stručnog obrazovanja (dualno obrazovanje) i primeniti sličan model i u visokoškolskom obrazovanju, kako bi obrazovanja stečena u školama i na fakultetima bila potpuno i odmah primenjiva u proizvodnji. Afirmisati kult permanentnog učenja, stvaranja i rada – zaključuje Pekez.

Industrija u brojkama

Industrija učestvuje sa 23% u stvaranju BDP Srbije (sektor usluga 64%, sektor poljoprivrede 13%). Prema podacima Razvojne agencije Srbije, metalska i mašinska industrija predstavljaju jednu od najvažnijih oblasti srpske industrije, učestvujući sa 6% u BDP-u ili oko 2,131 mlrd EUR, a u ukupnom izvozu učestvuje sa 20% ili 2,7 mlrd EUR (prema RZS –ukupan izvoz Srbije u 2016. bio je 13,43 mlrd EUR).

Industrijska proizvodnja obuhvata prerađivačku industriju i proizvodnju-distribuciju električne energije, gasa i vode. Tako posmatrana ona godinama u nazad beleži pad (npr. 2014. u odnosu na 2013. pad je bio 6,5%).

Vojvodina Metal Klaster

Vojvodina Metal Klaster od osnivanja pre 7 godina radi na povećanju konkurentnosti domaćih kompanija koje posluju upravo u metalskoj i mašinskoj industriji. Danas imaju više od 150 kompanija članica sa oko 8.500 zaposlenih.

U poslednje dve godine intenzivno rade projekte iz sledećih oblasti: agilna proizvodnja, transfer znanja i tehnologija, pristup industriji 4.0, intersektorsko umrežavanje i međunarodno povezivanje, internacionalizacija i podrška domaćem izvozu, edukacije, energetska efikasnost i obnovljivi izvori energije u proizvodnim pogonima.

VMC je 2016/2017. godine aplicirao za 12 projekata ukupne vrednosti od oko 25 mil EUR (Horizon 2020, COSME, Danube Transnational Programme, Adriatic-Ionian Programme, CBC SER-CRO i CBC SE-HU), u saradnji sa 131 partnerom iz više od 20 zemalja.

M.K.

Kompletan sadržaj biltena Industrija - Nove tehnologije povećavaju konkurentnost pročitajte OVDE.

Komentari
Vaš komentar

Top priče

27.03.2024.  |  Industrija, Saobraćaj, Finansije

Grad ustupa privatnicima više od 30 zemunskih i palilulskih autobuskih linija - Spreman nacrt JPP na deset godina, posao težak pola milijarde evra

Gradske linije na potezima 100 i 700, kao i još nekoliko linija koje prelaze preko Novog Beograda i Zemuna, definitivno će biti ustupljene privatnim prevoznicima. Danas se održava hitna telefonska sednica Privremenog organa grada, na kojoj je od 100 tačaka, najvažnija upravo ona koja se tiče Odluke o usvajanju predloga projekta javno-privatnog partnerstva u obavljanju javnog prevoza na pomenutim linijama. Nacrtom ove odluke predviđeno je

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.