Ništa od zakona o apotekarskoj delatnosti - Nacrt povučen iz procedure, struka osuđuje postupak države
Ovakav postupak države naišao je na oštru kritiku struke, pa je oko 6.800 farmaceuta okupljenih u Farmaceutskoj komori Srbiji veoma nezadovoljno odlukom države.
- Iako je zajedno sa drugim zakonima - o zdravstvenoj zaštiti i o zdravstvenom osiguranju, prošao javnu raspravu, sada, nakon toliko meseci čekanja, "naš" zakon se povlači. Time su otvorena mnogobrojna pitanja o strategiji zdravstvene i farmaceutske zaštite - da li postoji i u kom pravcu ide – kaže za naš portal Svetlana Stojkov, predsednica ovog udruženja.
Ima li država jasnu strategiju po pitanju apotekarskog sektora, za eKapiju ne preciziraju u Ministarstvu zdravlja. O razlozima za povlačenje predmetnog zakona kažu da je prvobitna verzija Nacrta zakona o zdravstvenoj zaštiti sadržala i odredbe koje su se odnosile na apotekarsku delatnost, te da je nakon sporovedene javne rasprave oba zakona i pristiglih komentara, odlučeno da se odredbe koje su bile u Nacrtu zakona o apotekarskoj delatnosti, vrate u obimu i sadržaju u Nacrt zakona o zdravstvenoj zaštiti.
- Tako se nastavilo sa redovnim procedurama i postupcima u donošenju Nacrta zakona o zdravstvenoj zaštiti, u kome su posebno obrađene odredbe koje se odnose na apotekarsku delatnost – kažu u Ministarstvu.
Od zakona o apotekarskoj delatnosti, podsetimo, postojala su velika očekivanja. Najpre, da reši "haotičnu" situaciju u ovom sektoru. Nju u Farmaceutskoj komori Srbije karakterišu kao "tešku, kompleksnu i neodrživu". Broj apoteka u Srbiji je, ističu, nepoznat, dostupnost farmaceutske zdravstvene zaštite (FZZ) je neujednačena, cene lekova koji se propisuju na lekarski recept su neujednačene, kao i kvalitet FZZ. Usled izražene vertikalne integracije (povezivanje kompanija koje proizvode, distribuiraju na veliko i malo) i horizontalne integracije (nekoliko lanaca apoteka koji imaju više od 100 apoteka) javlja se velika koncentracija kapitala, a time raste i njegov uticaj.
- I kao član Radne grupe i predstavnik strukovne organizacije, ostala sam uskraćena za konkretne odgovore zbog čega je promenjen stav Ministarstva o potrebi za zakonom koji ima većina zemalja u okruženju - Slovenija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Mađarska, kao i takoreći sve zemlje EU. U Srbiji je Zakon o apotekama postojao još 1865. Tokom javne rasprave i kasnije, nije upućen niti jedan komentar o tome da zakon o aptekarskoj delatnosti ne treba da se donese, niti da se inkorporira u zdravstvenu zaštutu – kaže Stojkov.
Prema podacima Ministarstva zdravlja, ukupna dugovanja apoteka na dan 30.06.2017. godine iznose 1.839.260.950,00 dinara, odnosno 15.327.175 EUR. Kao moguća rešenja za probleme državnih apoteka isticale su se tri opcije: uvođenje profesionalnog menadžmenta, davanje u zakup i javno-privatno partnerstvo. Dok raste udeo lekova koji se izdaju na recept u privatnim apotekama, ministar zdravlja Zlatibor Lončar izjavio je nedavno i da je krajnji cilj države izjednačavanje privatnih i državnih apoteka. Ipak, na pitanje znači li ovo da je privatizacija državnih apoteka najrealnija opcija za rešenje problema nagomilanih dugova, u Ministarstvu ne daju odgovor. Struka sa druge strane ističe da nisu uočili nijedno postupanje u pravcu sistemskog rešenja ili unapređenja farmaceutske zdravstvene zaštite, pa ni izjednačavanje privatnog i državnog sektora.
- Ono što ne želimo jesu sporadična rešenja, koja trenutno samoinicijativno sprovode pojedine lokalne samouprave. Nama treba sistemsko rešenje, po svim pitanjima, uključujući i pitanje dugovanja državnih apoteka. Moram da napomenem da su dugovanja apoteka velika, ali da ipak predstvaljaju jednu petinu ukupnih dugovanja zdravstvenih ustanova - navodi Stojkov.
Kako će sve ovo uticati na krajnje korisnike? U ovom udruženju ističu da kvalitet i bezbednost farmaceutskih usluga i procesa, odnosno snabdevanja stanovništva lekovima i određenim vrstama medicinskih sredstava, nisu obezbeđeni na adekvatan način.
Ovome dodatno doprinosi i Pravilnik o listi proizvoda koji se mogu prodavati u apotekama iz maja 2017, a o kome se takođe vode polemike. Njime je omogućeno da se u apotekama između ostalog prodaju i kišobrani, deterdženti, prašak za veš, čarape, donji veš, toalet papir, čime se, ističe struka, skraćuje vreme farmaceuta posvećeno pacijentu, a proširuje asortiman za prodaju, kako bi se ostvarili profitni ciljevi kompanije.
O tome koliko apoteka posluje u Srbiji ne postoji zvanična statistika, pa je Farmaceutska komora Srbije započela formiranje Registra apoteka. Zasad je obrađeno oko 80% podataka, a dalja obrada je u toku. Očekivanja Komore su da će do kraja godine biti formiran registar, koji će staviti na raspolagnje Ministarstvu zdravlja.
Raste udeo lekova koji se izdaju kod privatnika
Po podacima RFZO, na dan 18.8.2017. godine ta ustanova imala je potpisan ugovor o izdavanju lekova na recept sa 2.401 privatnom apotekom.
U Farmaceutskoj komori navode da raste i finansijski udeo lekova koji se izdaju u privatnim apotekama, kao i da je za poslednjih 15 meseci on povećan za 20%.
- S tim u vezi, postavlja se pitanje opravdanosti daljeg sprovođenja javnih nabavki isključivo za državne apoteke. To pitanje se postavlja posebno ako uzmemo u obzir činjenicu da se već 6 državnih apotekarskih ustanova nalazi u blokadi, da od ukupno 35, njih 23 imaju određena dugovanja prema dobavljačima, pa je normalno očekivati dalji rast finansijskog udela lekova koji se izdaju u privatnim apotekama do kraja godine, čak i do 70% - navode naši sagovornici.
Top priče
23.04.2024. | Građevina, Saobraćaj
Najavljen tender za prvu deonicu brze pruge Beograd-Niš od Velike Plane do Paraćina
Delegacija Evropske unije u Srbiji najavila je raspisivanje tendera za izgradnju jednog dela brze pruge Beograd-Niš za 1. jul ove godine. Naručilac posla je Infrastruktura železnice Srbije, a tender se odnosi na deonicu Velika Plana-Paraćin. Kako je navedeno u prethodnom obaveštenju o raspisivanju tendera, pruga Beograd-Niš dužine 230 km je strateška za državu i njenu povezanost sa evropskim železničkim mrežama, a troškovi
23.04.2024. | Saobraćaj, IT, Telekomunikacije
Kentkart tuži Grad Beograd i zahteva 17 mil EUR odštete
23.04.2024. | Saobraćaj, IT, Telekomunikacije
24.04.2024. | Finansije
Objavljena Mapa Registra mera i podsticaja regionalnog razvoja
24.04.2024. | Finansije
23.04.2024. | Građevina
Prihvaćene primedbe iz Topole na trasu puta Vožd Karađorđe
23.04.2024. | Građevina
22.04.2024. | Saobraćaj
Grad Beograd prodaje garaže - Početna cena 7.000 EUR
22.04.2024. | Saobraćaj
eKapija+
24.04.2024. | Građevina
Prezentovan rad Centra za rešavanje sporova u građevinarstvu na stručnom skupu
24.04.2024. | Građevina
23.04.2024. | Građevina
Predvodnici dekarbonizacije cementne industrije - Lafarge Srbija na putu karbonske neutralnosti
23.04.2024. | Građevina
Poslovne šanse
24.04.2024. | Vesti
Opština Vrnjačka Banja traži fizičko-tehničko obezbeđenje
24.04.2024. | Građevina
U Jagodini se prodaje zemljište za gradnju poslovnog objekta
24.04.2024.. | Građevina
24.04.2024. | Građevina, Turizam, sport, kultura
Niška multifunkcionalna dvorana kulture sa 2.000 mesta ipak će se graditi na drugoj lokaciji - Raspisan konkurs za idejno rešenje
24.04.2024. | Građevina, Turizam, sport, kultura
24.04.2024. | Građevina
U Vrbasu u planu gradnja zgrade sa 11 stanova
24.04.2024. | Građevina
24.04.2024. | Građevina, Saobraćaj
Poznati datumi raspisivanja tendera za gradnju tri deonice brze pruge od Beograda do Niša
24.04.2024. | Građevina, Saobraćaj
23.04.2024. | Građevina
Na prodaju građevinsko zemljište u Pirotu
23.04.2024. | Građevina