NavMenu

Smederevo traži ulagače za razvoj tvrđave - U planu prvi sadržaji u Velikom gradu

Izvor: Naše Novine Nedelja, 24.09.2017. 15:35
Komentari
Podeli
(Foto: ollirg/shutterstock.com)
Više od 300.000 ljudi posetilo je proteklu Smederevsku jesen, od 7. do 10. septembra, koja je bila jedna od najbolje organizovanih i najposećenijih. U realizaciji ove manifestacije najveći posao odradili su Centar za kulturu i JP Smederevska tvrđava, čiji direktor Goran Jovšić kaže da su kulturni i istorijski turizam, vinski put i Dunav, velika turistička prilika Smedereva, na čemu bi trebalo raditi u narednom petogodišnjem periodu.

- Manifestaciju je ove godine posetilo između 300 i 400 hiljada ljudi, verovatno najviše otkada se organizuje Smederevska jesen – navodi Jovšić i naglašava da turisti već godinama dolaze u Smederevo, ali da bi ih zadržali potrebni su smeštajni kapaciteti.

On ističe da se turističkom politikom polako, ali sigurno radi na animaciji potencijalnih ulagača u smederevski turizam, a uskoro se mogu očekivati prvi sadržaji u Velikom gradu Smederevske tvrđave.

- To je petogodišnji plan, ali sam siguran da će neke rezultate Smederevci i gosti moći da vide već na proleće. Ovako savršenom organizacijom Smederevske jeseni poslali smo poruku da to zaslužujemo - objašnjava Jovšić.

Veliki kvalitet ovogodišnje manifestacije je i to što se Smederevska jesen preko vožnje brodom i organizacijom Smederevskog kotlića ponovo spustila na Dunav.

- Manifestacija je 1888. godine nastala upravo na keju, pored Dunava, kao izložba voća, vina i grožđa. Vožnja brodom i Smederevski kotlić vratili su domaćine iz Smedereva i goste na Dunav. Sa pristanom i izborom lučkog operatera, mi ćemo tek da radimo na dovođenju turista preko Dunava, svakog dana, ne samo tokom Smederevske jeseni – najavljuje Jovšić.

Komentari
Vaš komentar

Top priče

03.05.2024.  |  Građevina, Turizam, sport, kultura

Komanda vazduhoplovstva u Zemunu 25 godina čeka obnovu - Kada će početi i ko će je finansirati još nije poznato

Sagrađena je pre bezmalo jednog veka. Njenu lepotu ni do danas ne može da zaseni nijedna palata u Glavnoj ulici, a pred tom Labudicom, kako su je Zemunci nazivali, kule koje se množe širom grada zauvek će ostati ružni pačići. Zajedno sa zgradom nekadašnje Državne štamparije BIGZ-om i zdanjem Banovine u Novom Sadu čini trilogiju jednog od najvećih srpskih arhitekata Dragiše Brašovana. Oštećena je u NATO bombardovanju pre četvrt

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.