NavMenu

Ima li u Beogradu prostora za nove tržne centre?

Izvor: N1 Nedelja, 17.09.2017. 15:37
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: zhu difeng/shutterstock.com)Ilustracija
Beograd je prošle nedelje dobio dva nova tržna centra. Veći u Knez Mihajlovoj, nadomak Kalemegdana, a mesto za kupovinu dobio je i Lazarevac. Šoping centara Beogradu nikad nije manjkalo, a najavljeno je otvaranje još nekoliko velikih. Ima li, s obzirom na slabašnu kupovnu moć, i dalje prostora za njih?

Deset hiljada kvadrata u Lazarevcu, više od 15 hiljada u centru Beograda. Samo za jedan dan prestonica je dobila dva nova tržna centra.

Od 2002, međutim, Beograd je dobio desetine hiljada kvadrata tržnih centara, a investitori ne posustaju.

Grad danas, reklo bi se, obiluje mestima za kupovinu. Merkator, Ušče, Delta City, BIG Fashion, Stadion, Zemun park, Aviv park… samo su neki od već izgrađenih. A tek je najavljeno otvaranje velikih objekata poput Galerije u Beogradu na vodi, Capitola u Rakovici, BIG Fashion na Vidikovcu ili Ada Malla na Čukarici.

Ipak, oni koji rade u tom biznisu, kažu da još ima prostora za nove.

- U ovom trenutku, Beograd je nova destinacija za tržne centre i ritejl parkove kako ih popularno zovu. Tržnih centara nema dovoljno. Prema statističkim kriterijumima u istočnoj Evropi, Beograd je na dnu lestvice broja šoping centara i izgrađenih kvadrata u odnosu na populaciju ovog grada - kaže Vladimir Vučković, menadžer za odnose sa zakupcima TC Rajićeva.

Supermarketi su jedan od glavnih magneta za kupce u tržnim centrima, s obzirom na to da u proseku, više od trećine potrošnje domaćinstva odlazi na hranu.

Anketa o potrošnji domaćinstva pokazuje da, ako se izuzme potrošnja na hranu i piće, oko 15% onoga što se potroši odlazi na druge stavke karakteristične za tržne centre - na odeću, obuću ili zabavu.

Nizak životni standard sa jedne strane, sve više kvadrata u tržnim centrima sa druge. Fenomen koji je ponekad teško objasniti. Statistika, objašnjavaju stručnjaci, ne ilustruje uvek verno sve što se u praksi dešava.

- Potrošnja je već decenijama veća od onog što zvanična statistika pokazuje i to investitori u ovakvu vrstu objekata uvek procenjuju. Ono što je zvanično i ono što dolazi iz sive ekonomije - kaže profesor Ekonomskog fakulteta Goran Petković.

Dodaje i da su tržni centri za investitore pre svega ulaganje u biznis sa nekretninama.

- Ono što oni pružaju kao uslugu je uređen i kontrolisan prostor i pružaju kao uslugu marketing tržnog centra. Uspevaju oni tržni centi koji odvuku tražnju iz prodavnica koje se nalaze u klasičnim trgovačkim ulicama - kaže Petković

Dodaje da skupe zakupnine mogu da podnesu veliki trgovinski lanci, ali i da stradaju male prodavnice.
Komentari
Vaš komentar

Top priče

09.05.2024.  |  Energija, Industrija, Građevina

U planu izgradnja postrojenja za preradu naftne i naftnih derivata u Smederevu i fabrike solarnih panela u Paraćinu

U okviru posete kineskog predsednika Si Đinpinga potpisani su sporazumi kojim će biti unapređena saradnja Srbije i Kine u oblasti energetike, navela je ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović istakavši da okvirni sporazum podrazumeva izgradnju postrojenja za preradu nafte i naftnih derivata, a da potpisani memorandum predviđa podršku investiciji u fabriku solarnih panela. - Predviđena je izgradnja postrojenja za

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.