NavMenu

Bankarsko tržište u Srbiji - pregled za 2017. godinu

Izvor: eKapija Petak, 14.07.2017. 11:47
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: Ti_ser/shutterstock.com)Ilustracija
Akvizicije međunarodnih banaka od strane domaćih kupaca od početka 2017. godine dobar su znak za srpsko bankarsko tržište. Iako mali korak u smislu udela na tržištu, ove aktivnosti su dugo očekivana potvrda neminovne konsolidacije srpskog bankarskog sektora. Uprkos izuzetno konkurentnom okruženju i upitnoj kratkoročnoj do dugoročnoj profitabilnosti, ulazak novih banaka na tržište u poslednje tri godine je konstantan.

Neki od najbitnijih poslova koji su se desili u ovom periodu su, ukratko:

2015. godina

Mirabank iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, deo Royal Group konglomerata, počela je svoje redovne aktivnosti. Halkbank, banka kojom upravlja država Turska, potpisala je ugovor na osnovu koga je kupila većinski udeo u srpskoj Čačanskoj banci. Investicioni fond Advent International i Evropska banka za obnovu i razvoj preuzeli su Hypo Group Alpe Adria koja je bila u vlasništvu države Austrije, a koja sada posluje kao Addiko banka.

2016. godina

Dva srpska biznismena kupili su ogranak slovenačke NKBM u Srbiji, koja sada posluje kao Direktna banka Kragujevac. Češka Expobanka, čiji je vlasnik Igor Kim, kupila je Marfin banku u Srbiji.

2017. godina


Bank of China je započela poslovanje u Srbiji. AIK banka, šesta najveća banka u našoj zemlji, ugovorila je preuzimanje grčke Alfa banke. Direktna banka Kragujevac kupila je 100% udela u Findomestic banci, koja je zavisno društvo BNP Paribas-a.

Veliki broj promena se tek očekuje. Srpsko bankarsko tržište, na kome trenutno posluje 31 aktivna banka, izuzetno je fragmentirano. Na kraju 2016. godine, top 10 banaka imalo je 77,4% udela na tržištu, a samo šest od njih više od 5% udela na tržištu.

Izazovi profitabilnosti kao što su regulativa, problematični krediti, fragmentacija, preopterećenost i konkurencija, i dalje su intenzivni i gotovo da je nemoguće predvideti njihov dalji razvoj.

Profit svih banaka pre oporezivanja za 2016. godinu u evrima iznosi 173 mil EUR. Profit su ostvarile 19 od 31 banke (od kojih 8 dvocifreni profit). Prinos na prosečni kapital (ROAE) za sektor u istom periodu je 3,4% a prinos na prosečnu aktivu (ROAA) je 0,7%. Rezervisanja za potencijalne gubitke sektora su 329,7 mil EUR.

Pored uobičajenih pretnji po prihode, stalno se pojavljuju novi izazovi koji primoravaju banke da se adaptiraju na ubrzanu tržišnu dinamiku. Neke od najznačajnijih pretnji su konkurencija fintech kompanija, konsolidacija, preispitivanje postojećih biznis modela i rast.

Srpsko bankarsko tržište još nije pod direktnim uticajem fintech startapa koji se tek pojavljuju, iako je najmanje jedna trećina banaka u procesu implementacije in-house rešenja ili aktivno sarađuje sa spoljašnjim dobavljačima.

Konsolidacija svakako sledi, ali je još uvek teško proceniti brzinu ovog procesa. Mnogi od faktora koji na to utiču su izvan kontrole banaka, ali ovo se čini kao siguran način za omogućavanje dugoročne profitabilnosti. Ipak, to je strateška odluka najvišeg nivoa u direktnoj korelaciji sa ostalim mogućnostima rasta.

Organski rast je ekstremno spor i nesiguran izbor u smislu trenutnih tržišnih trendova. Niski volumeni i margine su pod sve većim pritiskom zbog sveprisutnog niskog povraćaja na investiciju, bez obzira na sektor. Budžeti banaka i njihov rast nisu u skladu sa tržišnim potencijalima i to će nužno dovesti do strategija izlaska sa tržišta ili do novih spajanja.

Postoji konstantna potreba za ponovnom procenom biznis modela. Održivi rast i profit zavise od strateških izbora. Banke su pod ogromnim pritiskom da definišu strategiju koja će poboljšati profitabilnost. Međutim, mnoge banke još uvek nemaju jasnu sliku šta su njihove kompetitivne prednosti i kako da ih pojačaju. Prodaja loših kredita je postala redovna, međutim, oni će morati da budu zamenjeni novim klijentima u cilju obezbeđivanja starih nivoa tokova novca.

U ovom trenutku, od celokupne aktive sektora (26,3 mlrd EUR), banke iz Italije, Austrije, Francuske i Grčke drže oko 60% tržišta (15,5 mlrd EUR). Država Srbija je direktni ili indirektni vlasnik šest banaka koje imaju 17% udela na tržištu (4,5 mlrd EUR).

Grčke i srpske banke (makar one koje su delimično u državnom vlasništvu) čine se kao dve najverovatnije grupe banaka u vezi kojih se mogu desiti prodaje i spajanja u relativno kratkom vremenskom periodu.

Postoje tri grčke banke (Eurobank, Vojvođanska banka i Piraeus) koje imaju oko 10% udela na tržištu (2,7 mlrd EUR). Radovan Jelašić, bivši guverner Narodne banke Srbije, a sada član Grčkog fonda za finansijsku stabilnost, potvrdio je u skorašnjem intervjuu da su sve grčke banke u Srbiji na prodaju. Takođe je rečeno da su ove potencijalne prodaje deo grčkog dogovora sa Evropskom komisijom, Evropskom centralnom bankom i Međunarodnim monetarnim fondom. Ova grupa banaka predstavlja značajan potencijal za dalju konsolidaciju tržišta.

Svakako, veliki deo tržišta koji je zainteresovan sa prodaju, spajanje ili restrukturiranje su banke koje su u direktnom ili indirektnom vlasništvu Republike Srbije. Sledeće banke su u određenom procentu u vlasništvu države:

1) Poštanska štedionica i Srpska banka >70%
2) Komercijalna banka približno 40%
3) Jubmes banka približno 20%
4) MTS i Jugobanka KM su u indirektnom vlasništvu države (delimično su u vlasništvu državnih kompanija)


Ukupan tržišni udeo svih banaka u ovoj grupi je malo iznad 17% (4,5 mlrd EUR), ali pod značajnim uticajem Komercijalne banke 12,4% (3,3 mlrd EUR) i Poštanske štedionice 4,1% (1,1 mlrd EUR).

Neke banke rade na strateškim i operativnim poboljšanjima (Komercijalna, Poštanska), što se takođe može protumačiti kao "ulepšavanje izloga" i priprema za prodaju. Ne postoji jasna državna strategija u pogledu ovih banaka, ali Vlada pravi korake u cilju obezbeđenja svog potencijalnog izlaska (iz vlasničke strukture). Nova Uredba o načinu i postupku prodaje akcija banaka koje su u vlasništvu Republike Srbije, koja je stupila na snagu 12. maja 2017. može predstavljati korak u tom pravcu.

Uredba propisuje način i postupak trgovanja, van regulisanog tržišta, sledećim akcijama:

1) Akcijama koje izdaju banke kada je zakoniti vlasnik tih akcija Republika Srbija, po osnovu Zakona o regulisanju odnosa između Savezne Republike Jugoslavije i pravnih lica i banaka sa teritorije Savezne Republike Jugoslavije koje su prvobitni dužnici ili garanti prema poveriocima Pariskog i Londonskog kluba, i
2) Akcijama koje su izdale banke u slučaju kada je zakoniti vlasnik tih akcija Republika Srbija.

Međutim, član 57. Uredbe ukazuje na to da će se Uredba takođe primenjivati u slučaju sledećih akcija:

- Akcije koje izdaju banke, u slučajevima kada je zakoniti vlasnik tih akcija Agencija za osiguranje depozita.
- Akcije koje izdaju banke, u slučajevima kada je zakoniti vlasnik tih akcija ovlastio Agenciju za osiguranje depozita da prodaje, u njihovo ime i za njihov račun, te akcije trećim licima, i
- Akcije koje izdaju banke, kada se ta trgovina odvija kao deo procesa unovčenja imovine banaka koje su u procesu stečaja ili likvidacije u kojima je Agencija za osiguranje depozita stečajni/likvidacioni upravnik.

Uredba navodi da Vlada Republike Srbije, u skladu sa predlogom Ministarstva finansija donosi odluku da proda akcije na jedan od načina predviđen Uredbom, ali glavni fokus ostaje prodaja akcija putem tenderske procedure.

Uredba detaljno uređuje proceduru tendera, pravljenjem razlike između jednostepene i dvostepene procedure.

Takođe, Uredba propisuje uslove za formiranje komisije za tender, način njenog funkcionisanja i sastav.

U bliskoj budućnosti biće evidentno da li će Republika Srbija koristiti navedeni način kako bi umanjila svoje učešće u vlasničkoj strukturi banaka.

Ova godina počela je dobro i nije suviše optimistično očekivati da će se nastaviti dalja konsolidacija. Dobro je poznata činjenica da neke banke razmatraju izlazak sa tržišta, što ne znači da postoji manjak interesovanja za investiranje u Srbiji. Naprotiv, to samo predstavlja znak da je trenutni nivo fragmentacije neodrživ na duge staze. Oni koji ostanu na tržištu, biće suočeni sa velikim izazovom brzih promena, kao i sve druge banke na svetskom tržištu.

Autor teksta je Advokatska kancelarija SOG / Samardžić, Oreški & Grbović.

Komentari
Vaš komentar

Top priče

18.04.2024.  |  Saobraćaj

Jovanović: Razmotriti kupovinu Siemens tramvaja proizvedenih u Kragujevcu za GSP Beograd

Gradska vlast u Beogradu treba da razmotri kupovinu tramvaja od kompanije Simens (Siemens), koji se proizvode u Kragujevcu, ukazao je direktor Centra za lokalnu samoupravu (CLS) Nikola Jovanović. Jovanović je u pisanoj izjavi podsetio da je pre tri godine tadašnji zamenik gradonačelnika Beograda Goran Vesić najavio mogućnost kupovine Simens tramvaja koji se proizvode u Kragujevcu, za potrebe beogradskog GSP-a. - Kako su ovi tramvaji bili u

Izdvajamo još...

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.