Nauka u službi poljoprivrede - Inovativni preparati kompanije Agrounik od 2018. i na ruskom tržištu (FOTO)
Prema rečima Snežane Đorđević, osnivača i vlasnice Agrounika, tim koji radi na ovom istraživanju okuplja domaće naučnike iz raznih oblasti, a učestvuju i Institut za zaštitu bilja i Institut za molekularnu genetiku, Poljoprivredni fakultet i Agrounik.
Sagovornica eKapije napominje da je ovo samo jedna u nizu aktivnosti kompanije koja je svojim poslovanjem u proteklih 13 godina uspela da poveže nauku i privredu i da rezultate iz laboratorije primeni na poljima, u poljoprivrednoj proizvodnji. Ona smatra da to mora biti suština svih naučnih istraživanja i zato se i odlučila da katedru zameni preduzetništvom.
"Poljoprivrednicima smo objašnjavali kako Slavol deluje"
Snežana Đorđević je iz akademskih krugova, a kao profesor na Poljoprivrednom fakultetu, uplovila u preduzetničke vode, jer je želela da svoj naučni rad primeni u praksi. Odlučila je da osnuje firmu 2002. godine, pošto je tokom rada na doktorskoj disertaciji došla do rezultata za koje je smatrala da mogu biti veoma korisni za poljoprivredne proizvođače.
- Uspela sam da izolujem veliki broj bakterijskih vrsta koje su stimulisale rast biljaka, kroz produkciju raznih enzima, i nakon završene disertacije i još malo dorađivanja shvatila sam da ovo nije samo nauka na papiru - objašnjava naša sagovornica.
Njen preduzetnički početak karakterisao je veliki entuzijazam i želja da započne primenu svog istraživanja. U startu je uspela da nabavi jedan mali aparat od 70 litara i to je bio početni kapacitet sa kojim je krenula u proizvodnju preparata Slavol. Kako kaže Snežana, bila su to minimalna ulaganja. Drugih mogućnosti nije ni bilo, s obzirom na to da još nisu postojali razvijeni fondovi ili kreditne linije za startap kompanije.
Prirodni preparati štite zemljište od degradacije
Slavol je prvi proizvod kompanije Agrounik sa kojim je firma izašla na tržište i počela da posluje. Već nakon godinu dana, čim su se stekli uslovi, investirali su u novu proizvodnu opremu, zaposleni su novi ljudi i tako je počeo razvoj preduzeća.
- Agrounik sada ima čitavu fabriku, ali početak je tekao korak po korak, sa puno želje i entuzijazma. Prvi kredit sam dobila od Fonda za razvoj – 18.000 EUR, što je tada uloženo u opremu. Mogla sam da kupim i napravim aparate i da već sledeće godine podignemo nivo proizvodnje. Kasnije sam još jedan kredit preko Fonda za razvoj iskoristila za podizanje industrijske hale. Sve što sam mogla da zaradim štedela sam za taj poduhvat i tada sam podigla zajam koji sam u međuvremenu i otplatila - ističe Snežana.
Kompanija danas ima u svojoj ponudi 16 preparata i oni su namenjeni prvenstveno za tretman zemljišta. Snežana podseća da je degradacija zemljišta uveliko u toku i sa tim se slažu i stručnjaci koji upozoravaju da prevelika upotreba hemije i đubriva dovodi do smanjenja humusa.
- Povećava se koncentracija soli, dolazi do zaslanjivanja i zakišeljavanja zemljišta i naši preparati su odgovor na tu preteranu hemizaciju. Mi dodajemo korisne mikroorganizme koji praktično čiste zemljište od soli, teških metala i ostalih zagađivača. Pokazali su se kao veoma efikasni - ističe vlasnica Agrounika.
U asortimanu ove kompanije su i preparati za tretman semena, zatim za folijarnu prihranu, odnosno tretman preko lista, za sobno i balkonsko cveće i relativno novi preparat koji sadrži prirodne biljne aminokiseline. Tu su i proizvodi za pripremanje silaže, a najnovija grupa preparata koristi se za prečišćavanje otpadnih voda.
Širenje tržišta
Kompanija zapošljava 30 radnika, od čega je samo dvoje sa srednjom stručnom spremom, dok ostali imaju visoku i najvišu. Reč je uglavnom o agronomima, inženjerima poljoprivrede različitih profila i doktorima nauka koji rade u okviru firme.
Osim u Srbiji, Agrounik je prisutan u Hrvatskoj, Makedoniji i Bosni i Hercegovini sa svojim ćerkama firmama, odnosno predstavništvima. Svoje proizvode prodaje i na tržištima Slovenije, Crne Gore, Bugarske i Grčke, a u pregovorima su sa Rumunijom. Od 2018. poslovaće i u Rusiji. Snežana navodi da od ove godine izvoz čini blizu 50% prometa.
- Reč je uglavnom o tržištima u regionu, čija blizina omogućava transport iz naše fabrike u Šimanovcima. Imali smo veoma dobre rezultate u Bugarskoj prošle godine, a odlično poslujemo i u Grčkoj već tri godine. Tamo smo imali priliku da isprobamo dejstvo svojih preparata na maslinama ili kiviju, u potpuno drugačijoj klimi.
Priznanja za uspešan rad i inovativnost
Već 2008. godine, kvalitet Agrounika je prepoznat u javnosti, te su proglašeni za najbolje malo i srednje preduzeće, a Snežana je dobila priznanje za preduzetnicu godine u izboru Blic preduzetnik. Ove godine kompanija Ernst&Young (EY) je u svom godišnjem izboru nagradila Agrounik za inovativnost, prepoznajući vezu nauke i privrede i primenu naučnih istraživanja i dostignuća u praksi, na čemu je Snežana i bazirala svoj preduzetnički put.
Sagovornica eKapije je uspela da kroz Agrounik poveže nauku i privredu. Tvrdi da je zadovoljna rezultatima, iako kaže da je primetno da ljudi danas moraju više da vode računa o svemu i da štede.
- Mislim da ono što sam uradila kroz preduzetništvo nikada ne bih uspela da sam ostala na fakultetu, iako ja i dalje držim predavanja studentima. Na institutima postoji veliko znanje koje tavori i čeka da ga neko prepozna. S druge strane, jedan ogranak Agrounika–Biounik specijalizovan je samo za naučni rad - ističe naša sagovornica.
Ona smatra da bi država mogla da ponudi određene olakšice za korišćenje preparata koji će unaprediti zemljište, na primer, oslobađanje od dela poreza ili subvencije za poljoprivrednike. Korist je višestruka, a to bi bila dugoročna investicija u poljoprivredu i za naredne generacije.
M.A.
Top priče
18.04.2024. | Energija, Građevina
Elektroprivreda Srbije raspisala je tender za izradu idejnog rešenja i tehničke dokumentacije za izmeštanje državnih puteva za potrebe izgradnje reverzibilne hidroelektrane (RHE) Bistrica. Kako je navedeno u tehničkoj specifikaciji posla, trase objekata budućeg sistema RHE Bistrica u blizini akumulacije Potpeć se ukrštaju sa trasom državnog puta IIA reda broj 191 Bistrica-Priboj, a trasa državnog puta IIA reda broj 194 Kokin
18.04.2024. | Finansije, IT, Telekomunikacije
Hrvatski Aircash stiže u Srbiju
18.04.2024. | Finansije, IT, Telekomunikacije
18.04.2024. | Saobraćaj
Jovanović: Razmotriti kupovinu Siemens tramvaja proizvedenih u Kragujevcu za GSP Beograd
18.04.2024. | Saobraćaj
17.04.2024. | Industrija, Građevina, Saobraćaj, Finansije
Feka Automotive gradi energetski efikasan proizvodni objekat - EBRD odobrila 15 mil EUR
17.04.2024. | Industrija, Građevina, Saobraćaj, Finansije
eKapija+
19.04.2024. | Finansije
Kompanija Marsh McLennan Adria organizovala Adria Forum o globalnim rizicima
19.04.2024. | Finansije
18.04.2024. | Vesti
CBRE potvrdio lidersku poziciju osvojivši tri priznanja na 19. dodeli SEE Real Estate Awards
18.04.2024. | Vesti
18.04.2024. | Vesti
Sporazumni prestanak radnog odnosa - Novine u sudskoj praksi?
18.04.2024. | Vesti
18.04.2024. | Građevina
Nova dimenzija života u delu Beograda koji se budi iz sna (FOTO)
18.04.2024. | Građevina
18.04.2024. | Turizam, sport, kultura
Culinary Crossroads - Serbia meets Japan
18.04.2024. | Turizam, sport, kultura
17.04.2024. | Saobraćaj
Milšped Group uspostavlja direktnu železničku liniju između Kine i Srbije
17.04.2024. | Saobraćaj
Poslovne šanse
19.04.2024. | Industrija
Jagodina nabavlja trpezarijske stolice za Dom kulture u MZ Kovačevac
18.04.2024. | Energija, Turizam, sport, kultura, Zdravstvo
Planira se bušenje istražne termalne bušotine u Selters banji
18.04.2024.. | Energija, Turizam, sport, kultura, Zdravstvo
18.04.2024. | Energija, Građevina
Zbog RHE Bistrica izmeštaće se dva državna puta - EPS traži projektanta, potrebna i aktuelizacija studije opravdanosti gradnje
18.04.2024. | Energija, Građevina
17.04.2024. | Vesti
U planu uređenje parka Jezero u Kolutu
17.04.2024. | Vesti
17.04.2024. | Građevina, Saobraćaj
Gradiće se parking na Jastrepcu u okolini Kruševca
17.04.2024. | Građevina, Saobraćaj
16.04.2024. | Turizam, sport, kultura
Grad Sombor oprema Turistički info centar - Evo kako bi mogao da izgleda (FOTO)
16.04.2024. | Turizam, sport, kultura