NavMenu

Pečurke recept za uspeh - privode se kraju radovi na otvaranju jedinstvenog Instituta u Vinči

Izvor: Blic Nedelja, 01.06.2008. 12:47
Komentari
Podeli

(Foto: Aleksandar Parezanović)

U Vinči, na samoj obali Dunava, do kraja ovog meseca trebalo bi da bude okončana hala od oko 3.500 m2, novo mesto za Institut za pečurke, kao i laboratorija i ekološka stanica, sve pod rukovodstvom biologa Đurice Popovića. Tim mladih stručnjaka koji će uglavnom proučavati lekovita svojstva mnogih vrsta gljiva već čeka završetak građevinskih radova, a to čekaju i Japanci koji su obećali opremu od milion evra, pod uslovom da se za njih tu obavlja uzorkovanje vode, priobalnog rastinja, mulja, ribe i gljiva na 24 mesta duž celog toka Dunava u našoj zemlji.

Popović apsolutno je ubeđen da je prehrambena farmacija, inače pravi bum u svetu, velika šansa Srbije, a naročito gajenje gljiva zbog njihove velike lekovitosti. Budući da se njima bavi čitave dve decenije, malo je ko toliko kompetentan za tu priču, a njegova je ne samo informativna, već i zanimljiva.

Šitake iznad svega

Đurica Popović je odličan primer za to da iza svakog uspešnog čoveka stoji - žena. Da se svojevremeno nije razveo, sigurno nikada ne bi zaronio u svet pečuraka, niti bi napustio bezbedan posao u društvenoj firmi. Međutim, pošto je morao da čuva dva mala sina, valjalo je naći nešto čime će se baviti u kući. Počeo je od šampinjona koji su mu za svega nekoliko godina priuštili kuću od 400 kvadrata u Dubrovniku, 300 metara od Tvrđave, koja danas vredi oko dva miliona evra. Ipak se u njih nije "zaljubio", bio je to samo komercijalni posao, pa je prešao na bukovače, ganoderme, majtaki, smrčak, crne i bele tartufe. Crni ovde koštaju dve hiljade, a napolju pet hiljada evra kilogram, dok su beli čak četiri puta skuplji zato što sporije napreduju.

- Ipak, ljudi su još skeptični - kaže Popović, kome je san da privuče što veći broj uzgajivača i ne škrtari na savetima.

- Da bi se prvi tartufi ubrali treba da prođe tri godine, a onda rađaju narednih sto. Prošle godine dobio sam ukupno 50 kilograma, i sve uložio u dve velike plantaže od 12.000 i 18.000 sadnica, što je zaista ogromna investicija. Treba kupiti zemlju, zatim svaku sadnicu u rasadniku platiti tri evra, pa pomnožite… To su zarobljene pare jer mora da se čeka, ali se na kraju strašno isplati, da ne govorim o zdravstvenom efektu koji je mnogo važniji.

Našeg sagovornika naročito su očarale šitake, poreklom sa Dalekog istoka, koje naziva caricama među pečurkama. Ali ne one kineske za osam evra po kilogramu, nego one koje laicima izgledaju isto, a koštaju 100 evra po kilogramu. Razlika je u tome što su prve isključivo konzumne i nemaju lekovita svojstva, dok druge, zbog posedovanja dva polisaharida, Svetska zdravstvena organizacija preporučuje oko 50 grama dnevno. Supstrat isključivo za takve gljive sada se proizvodi u onim hangarima, autoklavima, bazenima, bunkerima ukopanim u zemlju, sve na nekih 500 kvadrata pored Dunava. Kad novi prostor bude gotov, u uslovima idealne mikroklime gajiće se i jestive i lekovite gljive, sveže, suve, smrznute, marinirane, a onda i čajevi, kapsule, tablete, kaše.



Sve nadgledano

Jedna od osnovnih preokupacija ovog biologa su lekoviti preparati na bazi raznih gljiva koji bi mogli da zamene hemiju u farmakologiji. Tragajući za njima, posle deset godina naučnih istraživanja i eksperimentisanja, uspeo je prvi kod nas da stvori kordiceps, najskuplju pečurku koja na svetskom tržištu košta od 18.000 do 50.000 evra za kilogram. Priča kako je dospeo do ovog najjačeg prirodnog antibiotika koji istovremeno snažno deluje protiv tumora:

- U prirodi kordiceps nastaje u utrobi gusenice kad ona proguta njegovo seme. Mi ga u Institutu gajimo tako što klas žita zarazimo bolešću koja se zove garka, tu stavimo seme kordicepsa koje u jednom trenutku tretiramo zmijskim otrovom kako bismo izazvali rast i tako dalje. Niko u svetu to ne radi na ovaj način.

Kordicepsa ima u sva tri preparata koji se već nalaze na tržištu: u "eliksiru krvnih sudova", kome je osnova šitaka, u "imunostimulatoru", kome je osnova ganoderma i u "memori 10", kome je osnova tartuf. Samo ime kaže da prvi čisti krvne sudove od masnoće, drugi podiže imunitet, a treći poboljšava moždane aktivnosti. Uskoro bi trebalo da se pojavi i krema za skidanje fleka sa kože na bazi tartufa.

- Poenta svega su sertifikati o zdravstvenoj ispravnosti, o putu proizvodnje gljive i redovnom praćenju - objašnjava Popović.

- To je neki američki san Velikog brata, sve da bude nadgledano, da u svakom trenutku to bude to. Ja apsolutno verujem u neuporedivo veću moć gljiva i ostalih prirodnih lekova u poređenju sa hemijskim sredstvima.
Da ne zaboravimo: da bi ovaj veliki i veoma isplativ projekat što pre stao na noge, izuzetno su dobrodošli poslovni partneri koji bi u tome videli svoj interes.

Kilogram tartufa i do 8.000 evra

Tartufi su mikorizne gljive koje imaju podzemna plodonosna mesnata tela, obično nepravilno okruglog oblika. Na površini tela nalazi se omotač (peridija) koja može biti glatka ili sa bradavičastim izraštajima u zavisnosti od vrste tartufa.

Tartufi se razvijaju jedino ako žive u simbiozi s drvećem. Pošto žive pod zemljom, prilikom sazrevanja ispuštaju mirise po kojima ih pronalaze brojne životinje i insekti koji se hrane ovom gljivom i na taj način resejavaju spore čime počinje novi životni ciklus tartufa. Berba tartufa vrši se uz pomoć posebno obučenih pasa koji njuhom otkrivaju podzemne gomoljače i ukazuju samo na zrele primerke.

Zavisno od vrste, tarufi rastu na dubini od 30 do 70 centimetara. Prema boji, tartufi se dele na bele i crne, a cena kilograma kreće se od 30 do neverovatnih 8.000 evra, koliko košta Tuber magnatum.
Prvi su Francuzi počeli sa uzgajanjem tartufa i danas su, zajedno s Italijanima njihovi najveći uzgajivači, ali i najverniji konzumenti.

Napomena:tekst je u potpunosti preuzet iz lista od 01.06.2008.




Komentari
Vaš komentar

Top priče

18.04.2024.  |  Finansije, IT, Telekomunikacije

Hrvatski Aircash stiže u Srbiju

Aircash, prvi hrvatski viševalutni gotovinski novčanik koji radi u državama Evropske Unije i u Švajcarskoj i ima million korisnika, najavio je dolazak na tržište Srbije. Ovo je za Bloomberg Adria potvrdio Hrvoje Ćosić, direktor kompanije. Izdavalac Aircash Mastercard prepaid kartice je licencirana institucija za elektronski novac s licencom Hrvatske narodne banke koja važi u svim državama EU. Upisani su u EU registar institucija za

Izdvajamo još...

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.