I dalje neizvesno da li će stranci moći da kupuju srpsku zemlju - Država neodlučna, stručnjaci protiv, evropska iskustva različita
Višemesečna blokada transfernih sredstava iz budžeta Republike Srbije opštini Kula i niz razgovora koji su obavljeni između zvaničnika ministarstva i predstavnika opštine, rezultirali su usvajanjem Godišnjeg programa zaštite, uređenja i korišćenja poljoprivrednog zemljišta i u toj lokalnoj samoupravi.
- Time su, po prvi put otkako se državna zemlja izdaje u zakup, svih 145 opština dobile saglasnost na Godišnji program u skladu sa zakonom. Poljoprivredno zemljište kao nacionalni resurs koristiće se isključivo u funkciji razvoja srpskog agrara i kao takvo ostaje vrhunski prioritet Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine - saopštili su iz Ministarstva, uz napomenu da je ovim u legalne tokove ubačeno više od 130.000 hektara državnog zemljišta.
Ipak, kada je reč o trenutno aktuelnom pitanju prodaje poljoprivrednog zemljišta strancima, na pitanje eKapije da li će se produžiti zabrana prodaje koja ističe 2017. godine, ministarstvo poljoprivrede kaže da - "nadležna tela koriste analize dobre prakse država članica EU koje su se već susretale sa ovim pitanjem, uključujući Mađarsku i Poljsku, kako bi se što bolje sagledala najoptimalnija rešenja i efekti".
Ni Poreska uprava nije imala odgovor na naše pitanje da li postoji način evidentiranja stranih državljana koji bi eventualno postali vlasnici poljoprivrednog zemljišta u Srbiji i kako bi oni u tom slučaju plaćali porez, kao ni ko bi vršio kontrolu da li se zemljište zaista obrađuje.
Zaštititi nacionalno bogatstvo
- Nisu nama roditelji ni preci doneli zemlju u nasledstvo, pa da je rasprodajemo, već su se generacije vekovima borile za svaku stopu. Mi smo je samo "pozajmili od svojih naslednika". Aktuelna vlast sada namerava da od nemačkog investitora, kompanije Tonnies, napravi najvećeg latifundistu u Evropi tako što će mu pokloniti 60.000 hektara - 20 farmi površine od po 3.000 hektara, a on tako nešto nema ni u svojoj zemlji, gde nemački farmeri rade za Tonnies. To nije model iz Evropske unije, kako predsednik Vlade Srbije pokušava da predstavi - kaže profesor Ševarlić u razgovoru za eKapiju.
On smatra da je jedini način da makar delimično zaštitimo nacionalne interese promena Zakona o poljoprivrednom zemljištu u koji bi trebalo da ugradimo pravna ograničenja za nove kupce, koja već postoje u zakonodavstvu 28 zemalja članica EU jer - "zašto bi Srbija manje štitila svoje zemljište i druge prirodne resurse kao nacionalno bogatstvo od drugih bogatijih država EU"?
Ševarlić napominje i da je Poljoprivredni kombinat Beograd - PKB samo jedan u nizu primera nebrige o nacionalnom blagu, jer je to praktično najplodnije zemljište "ispred kućnog praga" koje se, prema starom srpskom običaju - ne prodaje.
Stranci dobrodošli u Sloveniji
Slovenija je u Ugovoru o pristupanju EU iz 2003. godine obezbedila prelazni period od sedam godina kada je reč o prodaji poljoprivrednog zemljišta strancima, koji odobrava donošenje zaštitne klauzule za unutrašnje tržište. Zaštitna klauzula predviđa da o opštim merama ekonomske zaštite, na zahtev države članice, može da odluči Evropska komisija.
- Slovenija je u prelaznom periodu odlučila da ne koristi zaštitnu klauzulu, uprkos pritisku od strane civilnog društva, argumentaciji profesije i povećanoj prodaji poljoprivrednog zemljišta i nekretnina strancima u graničnim područjima, pre svega građanima Italije i Austrije. Vlada je usvojila zaključke Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i hrane i pokrenula Fond poljoprivrednog zemljišta i šuma, tako da je realizacija kupovine poljoprivrednog zemljišta i šuma od strane Fonda produžena do 10 kilometara u graničnom pojasu. Čak i danas, kada je Slovenija već 12 godina punopravni član EU, suočava se sa ogromnom kupovinom poljoprivrednog zemljišta u pograničnom području sa Austrijom, u severoistočnom delu Slovenije, i u Krasu i Slovenskoj Istri, gde su kupci uglavnom italijanski građani - kaže u razgovoru za eKapiju Franc Bogovič, bivši slovenački ministar poljoprivrede, a danas poslanik u Evropskom parlamentu.
- Problem poskupljenja poljoprivrednog zemljišta je često na štetu slovenačkih poljoprivrednika jer su cene, uprkos pravu preče kupovine i drugih zaštitnih odredbi ZKZ, previsoke i tako je otvoreno tržište za ostale građane EU. Važno je napomenuti da je poljoprivredno zemljište opterećeno katastarskim prihodima, a 2013. godine stope su dodatno podignute novim porezom na nepokretnosti koji je doneo dodatna opterećenja za slovenačkog seljaka i poljoprivredno zemljište. Odluka Ustavnog suda uspela je da spreči donošenje Zakona o porezu na nepokretnosti, što pokazuje koliko je važno da država zna da u skladu sa Sporazumom o pridruživanju EU iskoristi i implementira zaštitne mehanizme od nacionalnog značaja i za održivi razvoj svojih ruralnih područja - ističe Bogovič.
Neujednačena praksa članica EU
Sagovornik eKapije navodi da države članice EU imaju veoma različita iskustva sa prodajom poljoprivrednog zemljišta strancima, ali su sva na neki način zajednička u smislu odbrane nacionalnih interesa i vizije razvoja tako važne ekonomske aktivnosti kao što je poljoprivreda na održiv način.
- Akt o pristupanju Češke, Estonije, Letonije, Litvanije, Mađarske, Poljske i Slovačke 2003. godine predvideo je prelazni period od 12 godina za kupovinu poljoprivrednog zemljišta, a rok je određen kako bi se ograničio negativan uticaj na razvoj poljoprivrede, kao rezultat dužeg ograničenja na strana ulaganja u sektor. Ipak, imamo primer Mađarske koja je 2012. godine unela u Ustav zabranu strancima da kupuju poljoprivredno zemljište, koje je zaštićeno kao nacionalno blago. Takođe, Ugovor o pristupanju potpisan 2005. godine sa Bugarskom i Rumunijom predviđa prelazni period od sedam godina, ali u ovim zemljama ne postoji potpuna zabrana sticanja poljoprivrednog zemljišta - objašnjava Franc Bogovič i dodaje da su bugarski poslanici 2013. potvrdili meru kojom do 2020. godine zabranjuju strancima kupovinu poljoprivrednog zemljišta u Bugarskoj.
Ova odluka doneta je uprkos činjenici da je u suprotnosti sa Sporazumom o bugarskom pridruživanju 2007. godine, u kojem se navodi da stranci nakon 1. januara 2014. godine mogu da kupuju poljoprivredno zemljište u Bugarskoj.
Marko Andrejić
Top priče
18.04.2024. | Finansije, IT, Telekomunikacije
Hrvatski Aircash stiže u Srbiju
Aircash, prvi hrvatski viševalutni gotovinski novčanik koji radi u državama Evropske Unije i u Švajcarskoj i ima million korisnika, najavio je dolazak na tržište Srbije. Ovo je za Bloomberg Adria potvrdio Hrvoje Ćosić, direktor kompanije. Izdavalac Aircash Mastercard prepaid kartice je licencirana institucija za elektronski novac s licencom Hrvatske narodne banke koja važi u svim državama EU. Upisani su u EU registar institucija za
18.04.2024. | Saobraćaj
Jovanović: Razmotriti kupovinu Siemens tramvaja proizvedenih u Kragujevcu za GSP Beograd
18.04.2024. | Saobraćaj
19.04.2024. | Industrija, Građevina
Putevi koji napajaju električna vozila mogli bi da budu odlična investicija (VIDEO)
19.04.2024. | Industrija, Građevina
17.04.2024. | Industrija, Građevina, Saobraćaj, Finansije
Feka Automotive gradi energetski efikasan proizvodni objekat - EBRD odobrila 15 mil EUR
17.04.2024. | Industrija, Građevina, Saobraćaj, Finansije
eKapija+
19.04.2024. | Finansije
Kompanija Marsh McLennan Adria organizovala Adria Forum o globalnim rizicima
19.04.2024. | Finansije
18.04.2024. | Vesti
CBRE potvrdio lidersku poziciju osvojivši tri priznanja na 19. dodeli SEE Real Estate Awards
18.04.2024. | Vesti
18.04.2024. | Vesti
Sporazumni prestanak radnog odnosa - Novine u sudskoj praksi?
18.04.2024. | Vesti
18.04.2024. | Građevina
Nova dimenzija života u delu Beograda koji se budi iz sna (FOTO)
18.04.2024. | Građevina
18.04.2024. | Turizam, sport, kultura
Culinary Crossroads - Serbia meets Japan
18.04.2024. | Turizam, sport, kultura
17.04.2024. | Saobraćaj
Milšped Group uspostavlja direktnu železničku liniju između Kine i Srbije
17.04.2024. | Saobraćaj
Poslovne šanse
19.04.2024. | Industrija
Jagodina nabavlja trpezarijske stolice za Dom kulture u MZ Kovačevac
18.04.2024. | Energija, Turizam, sport, kultura, Zdravstvo
Planira se bušenje istražne termalne bušotine u Selters banji
18.04.2024.. | Energija, Turizam, sport, kultura, Zdravstvo
18.04.2024. | Energija, Građevina
Zbog RHE Bistrica izmeštaće se dva državna puta - EPS traži projektanta, potrebna i aktuelizacija studije opravdanosti gradnje
18.04.2024. | Energija, Građevina
17.04.2024. | Vesti
U planu uređenje parka Jezero u Kolutu
17.04.2024. | Vesti
17.04.2024. | Građevina, Saobraćaj
Gradiće se parking na Jastrepcu u okolini Kruševca
17.04.2024. | Građevina, Saobraćaj
16.04.2024. | Turizam, sport, kultura
Grad Sombor oprema Turistički info centar - Evo kako bi mogao da izgleda (FOTO)
16.04.2024. | Turizam, sport, kultura