NavMenu

U Srbiji posluje 30 banaka, u Kanadi 7 - Prezasićeno tržište beleži sve veće gubitke

Izvor: Novosti Sreda, 11.05.2016. 12:13
Komentari
Podeli
(Foto: cozyta/shutterstock.com)
Srbija trenutno ima 30 banaka, što je trostuko manje nego, recimo, pre dvadesetak godina, ali je, ipak, po broju banaka koje ovde posluju na prvom mestu u odnosu na region, a "beži" i znatnom delu Evrope. U Hrvatskoj ih je 27, u Sloveniji 20, a u Crnoj Gori 12.

Stručnjaci ukazuju na to da nam 30 banaka nije potrebno i da će se u narednom periodu postepeno smanjivati njihov broj. Uobičajeno je da na milion stanovnika bude jedna banka, što znači da bi kod nas optimalan broj bio od pet do sedam banaka. Toliko, na primer, ima Kanada, a o smanjenju broja banaka ozbiljno razmišlja Beligija, u kojoj trenutno posluje 15 banaka.

Kod nas desetak banaka drži 77% bankarskog tržišta, dok ostale zauzimaju od 2 do 3% ovog kolača, a pojedine i manje. Podaci o poslovanju bankarskog sektora ukazuju na to da iz godine u godinu gubici banaka rastu, a one, ipak, ostaju na srpskom tržištu. To, naravno, neće potrajati i najverovatnije će se neke povući ili spojiti, u zavisnosti od toga kakva situacija bude na tržištu.

- Koliko je banaka potrebno, govori podatak o profitu koji su ostvarile prošle godine - kaže Branko Živanović, profesor Beogradske bankarske akademije.

- Zarada od samo 62 mil EUR ne može se oceniti kao uspeh, imajući u vidu tako veliku infrastrukturu i broj banaka u zemlji. Ono što još više onespokojava jeste činjenica da se broj banaka koje beleže negativan finansijski rezultat približava polovini od ukupnog broja bankarskih institucija u zemlji, a to se, takođe, događa i sa iznosom ukupnog gubitka u poređenju sa iznosom dobiti. Sve ovo ukazuje da je osnovno tržište predimenzionirano, da je broj banaka dupliran, a mreža neracionalna i skupa - objašnjava Živanović.

Kako navodi, prošlogodišnja dobit neće prelomiti trend i oporaviti bankarski sistem. To je već viđeno u regionu. Pored činjenice da se kamate na štednju tendencijski smanjuju, značajno se umanjuju i unutrašnji troškovi poslovanja banke.

- Strategija racionalizacije troškova poslovanja dominira poslednjih godina, i sve više poprima maha. Nažalost, ona uključuje i racionalizaciju mreže u smislu zatvaranja sve većeg broja filijala i otpuštanja zaposlenih. Ti troškovi su, inače, i najveći u banci, pa je evidentan i njihov efekat. Dobit je, nažalost, više rezultat racionalizacije poslovanja i sniženja troškova nego kreditne i poslovne ekspanzije - ističe Živanović.

(Foto: Africa Studio/shutterstock.com)
Zaposleni

U domaćem bankarskom sektoru nastavlja se trend smanjenja broja zaposlenih i poslovne mreže. Tako je tokom prošle godine 12 banaka otpustilo 281 službenika, a 17 banaka primilo 77 ljudi. Sada u bankama radi 24.387 zaposlenih, ili za 10.000 manje nego pre deset godina. Devet banaka je zatvorilo 35 ekspozitura i filijala.

Gde je ključ?

- Ono što nedvosmisleno drži sidro stagnacije u bankarskom sektoru su nagomilani loši plasmani banaka. Tu leži ključ kreditne destrukcije i treba očekivati da će trendovi i u ovoj godini biti isti, obeleženi uzdržavanjem od novih kreditnih plasmana. Dobit će ostati tanka, krediti zanovljeni, mreža umanjena i više koncentrisana, broj službenika manji. Broj banaka bi trebalo da se smanjuje. Treba očekivati određena spajanja u već postojećoj nacionalnoj bankarskoj strukturi, ali ne i dolazak novih bankarskih grupacija, posebno ne sa Zapada i ne u ovoj godini - ističe Živanović.

Prikočilo zaduživanje

Prema podacima Kreditnog biroa Udruženja banaka Srbije, kreditna aktivnost banaka u poslednje tri godine je u padu, ili stagnaciji. Samo u prva tri meseca ove godine, preduzeća su se zadužila 23 milijarde dinara manje.

Kada su građani u pitanju, stambeni krediti su u blagom padu, dok jedino rast od 4 milijarde imaju gotovinski zajmovi. Ukupan iznos odobrenih zajmova firmama i stanovništvu je krajem marta bio za oko 5 milijardi dinara manji nego krajem prošle godine.

Komentari
Vaš komentar

Top priče

26.03.2024.  |  Saobraćaj

Raspisan tender za stručni nadzor za projektovanje i izgradnju nove železničke pruge Jovanovac - Rasputnica Cvetojevac - Sobovica

Infrastruktura železnice Srbije raspisala je tender za stručni nadzor za projektovanje i izgradnju nove železničke pruge Jovanovac - Rasputnica Cvetojevac - Sobovica. Kako se pojašnjava, formiranje nove industrijske zone Sobovica uslovilo je potrebu za njenim povezivanjem sa postojećom železničkom infrastrukturom, odnosno sa prugom Lapovo - Kraljevo - Lešak - Kosovo Polje - Đeneral Janković - državna granica (Volkovo). - Postojeća

eKapija+

Vidi sve
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.