NavMenu

Zelena ekonomija, uređenje tržišta otpada i razvoj reciklažne industrije - Predstavljena četiri zakona iz oblasti poljoprivrede i zaštite životne sredine

Izvor: eKapija Četvrtak, 18.02.2016. 15:42
Komentari
Podeli

U skupštinskoj proceduri nalaze se četiri zakona iz oblasti poljoprivrede i zaštite životne sredine, saopšteno je iz tog Ministarstva.

- Predložene izmene i dopune Zakona o zaštiti životne sredine imaju za cilj da doprinesu uspostavljanju predvidivosti i kontinuiteta u sistemu finansiranja zaštite životne sredine, većem stepenu usklađenosti propisa Republike Srbije sa propisima EU, kao i većoj međusobnoj usaglašenosti domaćih propisa, a samim tim i efikasnijoj primeni propisa u ovoj oblasti. Jedna od ključnih izmena i dopuna ovog zakona jeste uspostavljanje kontinuiteta i predvidivosti u sistemu finansiranja zaštite životne sredine, osnivanjem Zelenog fonda Republike Srbije kao budžetskog fonda, u skladu sa Zakonom o budžetskom sistemu- rekla je ministar poljoprivrede i zaštite životne sredine Snežana Bogosavljević Bošković u svom uvodnom obraćanju u Narodnoj skupštini.

Ona je naglasila da će se Zelenim fondom omogućiti ulaganje u unapređenje kvaliteta životne sredine, a samim tim i smanjenju negativnih uticaja na zdravlje stanovništva, sanacija zagađenih lokacija, uklanjanje istorijskog otpada iz preduzeća u restrukturiranju i stečaju, unapređenje sistema upravljanja otpadom i otpadnim vodama, razvoju reciklažne industrije, kao i uspostavljanje zelene ekonomije i otvaranju novih radnih mesta – zelenog zapošljavanja.

Takođe, Zakonom će se omogućiti uvođenje nacionalnog metaregistara odnosno nacionalne elektronske baza podataka, kako bi se obezbedio lak, brz i jednostavan pristup informacijama o životnoj sredini.

- Jedna od značajnih izmena i dopuna Zakona o upravljanju otpadom je prenošenje okvirne Direktive o otpadu, u vidu uvođenja pojmova prestanka statusa otpada i nus proizvoda, što će značajno olakšati poslovanje privrednih subjekata, smanjiti postojeće troškove i doprineti razvoju cirkularne ekonomije i otvaranju novih radnih mesta- istakla je Bogosavljević Bošković.

Kako je navela, prestankom statusa otpada ili uvođenjem statusa nus proizvoda, otpad dobija prirodu robe i njegova upotreba ili njegov tretman dobija izraženu komercijalnu vrednost, što će obezbediti i pojavu novih privrednih subjekata na tržištu.

Izmenama i dopunama se uspostavlja tržište otpada sa ciljem da se promet i tretman odvijaju na legalan, transparentan i efikasan način, kao i da se omogući uvid i kontrola u količine i vrste otpada nastalog na teritoriji Srbije kao i na njegove tokove. Na ovaj način uvođenjem u legalne tokove eliminisaće se nelojalna konkurencija i siva zona koja je u velikoj meri bila izvor raznih nelegalnih radnji i zloupotreba.

Bogosavljević Bošković je naglasila da će uređenje tržišta otpada značiti razvoj konkurencije, zdravih tržišnih uslova, niže cene zbrinjavanja otpada, a u isto vreme povećanje budžetskih prihoda po osnovu naplate PDV i pripadajućih poreskih obaveza. Promet sekundarnih sirovina i razvoj reciklažne industrije od nacionalnog je interesa – trgovanje preko organizovanog tržišta.

Predlog izmena i dopuna Zakona je i klasifikacija operatera, kojom se žele postići lojalna konkurencija među operaterima koji učestvuju u zbrinjavanju otpada, podsticanje većih ulaganja u viši stepen reciklaže (dobijanje gotovih proizvoda, a ne poluproizvoda ili sekundarnih sirovina), kao i veća transparentnost u oblasti upravljanja otpadom.


- Predlog Zakona o izmenama i dopunama zakona o zaštiti prirode unosi novine koje se odnose na očuvanje prirodnih vrednosti i uspostavljanje sistema održivog razvoja kroz usklađivanje ekonomskog i društvenog razvoja s jedne strane i zaštite prirode s druge strane, uvođenje statusa službenog lica za čuvara zaštićenog područja, precizirano je da se finansiranje zaštićenog područja vrši i iz sredstava Zelenog fonda Republike Srbije, regulišu se pitanja prekograničnog prometa i trgovine divljim vrstama, kao i da se uvodi se posebno licenciranje i kontrola zooloških vrtova- zaključila je ministar.

(Foto: smereka/shutterstock.com)
Ona je objasnila da će predlogom Zakona o stočarstvu stočari učestvovati u sprovođenju odgajivačkog programa uz stručnu pomoć selekcionera odabraće rasu koja je podesna za uzgoj na određenom području, čiji je cilj da se unapredi genetski potencijal gajenih životinja, da se smanje troškovi proizvodnje, a poveća produktivnost.


Zakon, prema njenim rečima, definiše i uslove pod kojima odgajivač može vršiti veštačko osemenjavanje u sopstvenom stadu i propisuje obavezu da lica koja rade na terenu kao selekcioneri u odgajivačkim organizacijama izrađuju odgajivačke programe i vrše procenu priplodne vrednosti domaćih životinja u skladu sa najvišim međunarodnim standardima.

Ministar je dodala i da Zakon daje pravni osnov uspostavljanju sistema klasiranja svinjskih i goveđih trupova na liniji klanja što će za proizvođače značiti realnu ocenu kvaliteta životinja namenjenih za prizvodnju mesa i realnu cenu.

Bogosavljević Bošković je naglasila da se poseban deo zakona odnosi se na unapređenje uslova za uzgoj pčela i stvaranje pretpostavki povećanja proizvodnje u pčelarstvu, što će se ostvariti kroz aktivniju ulogu udruženja pčelara koja će uspostaviti Registar pčelinje paše i Fenološku kartu. Na taj način će se omogućiti poboljšanje kvaliteta i efikasnosti proizvodnje.

Zakon predviđa i obavezu da lica koja sprovode meru suzbijanja komaraca avio tretiranjem o istoj najmanje 48 časova ranije obaveste nadležne organe JLS – koja potom o istoj obaveštava udruženja pčelara – svi podaci – način upotrebe, dužina trajanja, ugroženost pčela i slično.

- Zakon reguliše i pitanja u oblasti ribarstva–koja se odnose na usaglašavanje domaćeg sa evropskim zakonodavstvom ,u cilju nesmetanog poslovanja subjekata koji se bave preradom, doradom i trgovinom proizvodima ribarstva, kao i da međunarodnu trgovinu ribom, proizvodima od ribe mora pratiti i odgovarajući sertifikat o poreklu iste čime će se međunarodna zajednica boriti za očuvanje ribljeg fonda mora i okeana sprečavajući nelegalan, neprijavljen i neregularan ribolova- naglasila je Bogosavljević Bošković.

Komentari
Vaš komentar

Top priče

23.04.2024.  |  Saobraćaj, IT, Telekomunikacije

Kentkart tuži Grad Beograd i zahteva 17 mil EUR odštete

Kompanija Kentkart, koja je godinama obavljala naplatu karata u gradskom prevozu, nakon raskida ugovora tužila je grad i zahtevala odštetu od 17 mil EUR, izjavio je predsednik Privremenog organa Grada Beograda Aleksandar Šapić. - Kontrolisali su sistem od 250 mil EUR godišnje. Ja tvrdim da preko 1 mil EUR ne mogu da dobiju, a mislim da će čak biti obrnuto, jer mi imamo dokaze da su unazadili sistem - rekao je Šapić za Radio-televiziju

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.