NavMenu

EBRD: Država ne mora da interveniše zbog kredita u francima

Izvor: Tanjug Nedelja, 01.02.2015. 16:19
Komentari
Podeli

Predstavnik EBRD Piter Sanfi izjavio je da rešenje problema onih koji su uzeli stamabeni kredit u švajcarskim francima ne mora da uključuje intervenciju Narodne banke Srbije, ili drugih javnih institucija.

Problem je, kako je naveo, u Srbiji značajno manji nego u pojedinim zemljama regiona.

Udeo kredita u švajcarcima za domaćinstva, dodaje, u Srbiji je u prošloj godini iznosio manje od 14%.

Sanfi, koji je zamenik direktora u Kancelariji glavnog ekonomiste EBRD, ocenio je u izjavi Tanjugu da bi Srbija, ako je to moguće, trebalo da izbegne primenu rešenja susednih zemalja poput Hrvatske ili Mađarske i podvukao da sve opcije moraju biti pažljivo razmotrene.

- Najbolje je da se banke direktno sa klijentima dogovore kako da prevaziđu teškoće i dođu do rešenja. Ako nametnete kurs na nivou na kojem je bio pre nego što je franak dobio na vrednosti, kao što planiraju Hrvati, to bi moglo da poremeti finansijsku stabilnost, jer bi se smanjile kapitalne rezerve banaka - rekao je Sanfi.

On je poručio da prilikom traženja rešenja mora da se ima u vidu cela slika i uticaj koji bi takav potez imao i na banke.

- Mnogo je bolje da banke na neki način ohrabrite da sednu i razgovaraju sa onima koji su zaduženi u francima - smatra Sanfi.

On je dodao da je reč o veoma komplikovanom pitanju, budući da "nije korektno da se nekim zaduženim građanima koji su dugo plaćali znatno niže kamate, sada pomaže, dok drugi ne mogu da očekuju sličnu pomoć", odnosno da se pomaže onima koji su se zadužili u francima, a dužnicima u evrima ne.

- Činjenica je i da su ranije guverneri centralnih banaka upozoravali na opasnosti zaduživanja u francima. To važi i za uzimanje kredita u drugim stranim valutama, pogotovu ako platu primate u domaćoj valuti. To vodi tome da su građani koji imaju kredite u stranoj valuti jako osetljivi na kolebanje kursa - navodi Senfi.

Upitan da li postoji opasnost da iznenadan skok švajcarskog franka pogura rast udela nenaplativih kredita (NPL), kaže da neki od tih kredita mogu da postanu problematični, jer su mesečne rate porasle.

- Verujem da postoji pritisak na rast udela NPL-ova. Trenutni udeo loših kredita je već visok i mora se rešavati na neki način. Važno je da banke pokušaju da smanje njihovo učešće, bilo da ih prodaju ili da ih otpišu - poručio je sagovornik Tanjuga.

Udruženje bankarskih klijenata "Efektiva" organizovalo je u subotu (31. januara 2015. godine) protest u centru Beograda. Oni su predali listu zahteva NBS i Ministarstvu finansija, a jedan od zahteva je sistemsko rešenje za kredite u francima po kome bi se mesečne rate i glavnica sveli na realan nivo. Na protestu je bilo više od 500 klijenata više banaka, koji su protestovali zbog problema sa kamatama, različitim kursevima, a pogotovo zbog otplate kredita u švajcarskim francima, objavio je "Blic".

Komentari
Vaš komentar

Top priče

18.04.2024.  |  IT, Telekomunikacije

Telekom Srbija grupa i zvanično na nemačkom tržištu - MTEL Nemačka otvorila vrata svojih poslovnica

Telekom Srbija grupa nastavlja sa širenjem poslovanja u Evropi. Na svečanosti organizovanoj povodom otvaranja poslovnica u Menhengladbahu i Dizeldorfu, generalni direktor Telekoma Srbija, Vladimir Lučić i generalni direktor MTEL Nemačka, Stefan Božić, presecanjem vrpce simbolično su otvorili novo prodajno mesto kompanije MTEL Nemačka i na taj način označili još jedan značajan korak u širenju poslovanja ove kompanije na velikim

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.