Proizvodnja semena lucerke i njenog komposta održava plodnost zemljišta na organskom gazdinstvu
Izvor: eKapija
Utorak, 20.08.2019.
09:35
Komentari
(Foto: Jozsef Koller/Unsplash)
Autori ovog tehničkog rešenja su: dr Vladan Ugrenović, dr Vladimir Filipović, dr Dušica Delić, dr Vera Popović, dr Olivera Stajković Srbinović, dr Milan Ugrinović, dr Gordana Dozet.
Realizatori rezultata su Institut za zemljište Beograd i Institut Tamiš Pančevo.
Korisnici rezultata su PP Mokrin DOO, Institut Tamiš Pančevo, Institut za proučavanje lekovitog bilja Dr Josif Pančić, Institut za zemljište Beograd, Institut za ratarstvo i povrtarstvo Novi Sad i RPG Zoran Atanacković iz Crepaje.
Cilj je rešavanje pitanja održavanja plodnosti zemljišta i zaštita biodiverziteta na organskom gazdinstvu koje nema stočarsku proizvodnju, navodi se na sajtu Serbia organica.
Istraživanje je sprovedeno na imanju PP Mokrin, na površini od 25 ha, modeliranjem i dimenzioniranjem plodoreda sa učešćem lucerke, na zemljištu tipa beskarbonatna ritska crnica. Lucerka je posejana u jesen 2015. godine na pet hektara (20% obradive površine).
Veći deo zelene biomase lucerke iskorišćen je za proizvodnju komposta za potrebe održavanja plodnosti zemljišta na imanju. Upravo u tome je inovativnost predloženog tehničkog rešenja, jer se u Srbiji lucerkin kompost do sada nije proizvodio. Kako bi se obezbedila ekonomska održivost, organizovana je proizvodnja semena lucerke.
Radi proizvodnje komposta, zelena biomasa prvog i trećeg otkosa lucerke, kao i prosušena biomasa posle berbe semena, košene su i seckane kombajnom za nisku silažu i skladištene. Kompostna gomila negovana je zalivanjem vodom, mešanjem i pokrivanjem. Posle devet meseci dobijen je zreo lucerkin kompost.
Rezultati istraživanja u Mokrinu ukazuju na značajan uticaj lucerke na obezbeđenost zemljišta azotom, jer je ukupan azot u zemljištu posle dve godine, kada je lucerište razriveno (0,25%), bio značajno veći u odnosu na kontrolno zemljište (0,22%). Takođe, respiracija zemljišta, ukupan broj mikroorganizama, gljiva, Azotobactera-a i amonifikatora bio je veći u odnosu na kontrolno zemljište, što ukazuju na pozitivan efekat lucerke na biodiverzitet i aktivnost mikroorganizama u zemljištu.
U analiziranom dvogodišnjem periodu proizvodnje semena zajedno sa proizvodnjom komposta, ostvaren je povoljan bruto finansijski rezultat, a ostvareni profit osigurava održivost predložene nove tehnologije.
Preporučeno vreme iskorišćavanja lucerke u ovom istraživanju je dve godine. U petopoljnom plodoredu lucerka se na istu njivu vraća svake pete godine, a na polovini tog perioda ta njiva se đubri kompostom proizvedenim na imanju.
Firme:
Ministarstvo prosvete Republike Srbije
Institut za zemljište Beograd
Iri Tamiš d.o.o. Pančevo
NS SEME Institut za ratarstvo i povrtarstvo Novi Sad
Institut Dr Josif Pančić Beograd
Poljoprivredno preduzeće a.d. Mokrin
Tagovi:
Vladan Ugrenović
Vladimir Filipović
Dušica Delić
Vera Popović
Olivera Stajković Srbinović
Milan Ugrinović
Gordana Dozet
održavanje plodnosti zemljišta
lucerka
organska poljoprivreda
modeliranje plodoreda
zaštita biodiverziteta
beskarbonatna ritska crnica
biomasa
kompost
proizvodnja semena lucerke
kombajn za nisku silažu
azot
lucerište
respiracija zemljišta
mikroorganizmi
gljive
Azotobactera
amonifikator
petopoljni plodored
Komentari
Vaš komentar
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.