Vremenska kapsula - Mini hidroelektrane, od aduta do kopileta
Ova vest, takođe, ni po čemu nije čudna, a ponajmanje zbog činjenice da su institucije iste ove države, dakle Srbije, godinama podsticale poslovne ljude, ili građane sa viškom novca, da ulažu - u gradnju mini hidroelektrana.
Generacije srednjoškolaca su, naime, dobro upamtile gradivo da Srbija ima veliki hidropotencijal (kao i mnoge druge potencijale, doduše), a da po tome prednjači reka Drina. A tu su i neizbežne rečice i potoci, čije bistre vode se mogu lako pretočiti u kilovate. Nuspojave je malo ko pominjao.
Prva mala hidroelektrana u Srbiji ("Sveta Petka") izgrađena pre više od jednog stoleća na reci Nišavi. Koliko pre deceniju, međutim, u zemlji je bilo svega još oko desetak sličnih objekata uključenih u elektroenergetski sistem, dok, prema podacima iz katastra malih hidrolektrana iz sredine osamdesetih, Srbija ima potencijal za izgradnju njih nešto manje od 900, snage od 100 kW do 10 MW, ukupnop 500 MW.
Savremene paradigme su brižljivo praćene, pa je magični pojam obnovljivosti izvora energije pripisan srpskim vodama, velikim i malim, a njihovo iskorišćavanje zarad proizvodnje struje postavljeno među prioritete Strategije razvoja energetike do 2015. godine. Prema ovom dokumentu, preostali tehnički iskoristiv hidroenergetski potencijal u Srbiji iznosio je oko 7.000 GWh, a više od četvrtine tog potencijala krile su mini hidroelektrane snage do 10 MW.
Iskustvo minulih decenija, međutim, govori nam da se malo koji dokument u Srbiji piše sa više entuzijazma i sa manje svrhe nego razne strategije (eventualno još Ustav).
U "obnovljivoj" energetici, ergo, prvo smo se uzdali u mini hidroelektrane, dok sada prednost dajemo - vetrenjačama. A mini hidroelektrane u najnovijem preokretu dobijaju ulogu štetočine. U oba slučaja adut je bila i jeste ekologija. Mnogo dopisnika RTS-a izveštavalo je o rečicama i zabitim krajevima koji bi mogli da ožive i vaskrsnu - čak bi se stvorila i prilika da mladi ne odlaze sa sela u grad - ako bi se, negde kod napuštene vodenice, postavila jedna mala ali efikasna fabrika struje po Teslinom patentu. Ako dosad nisu otišli u penziju, isti novinari danas imaju priliku da nas izveste o buntu naroda, dopola ili više već odseljenog za Beograd, protiv struje po svaku cenu, a u korist očuvanja prirode i njene lepote.
Upravo priroda je, za vladjuću ideologiju, koliko je pamti još generacija naših očeva, zvanično bila smatrana neprijateljem koga treba pobediti. Borba se vodila i protiv naoko simpatičnih živih stvorenja, pa su, na primer, kineski komunisti jurišali na vrapce, a jugoslovenski su za neprijatelja napretka proglasili - kozu (i jariće). Proizvodi kozjeg porekla danas su, međutim, posebno skupoceni, a funkcioneri se ionako nikada nisu odrekli jarećeg pečenja.
Da promenimo resor i pređemo iz prirode u društvo. Situacija u srpskom javnom zdravstvu daleko je od dobre, a nedostatak lekara specijalista jedna je od onih muka sa kojima bi se danas i nobelovci na čelu ministarstva zdravlja veoma teško izborili. Uskoro neće imati ko da leči ni nas, ni našu decu. Problem je dijagnostikovan pre nekoliko godina. Ali, ni vreme kada se sa najvišeg nadležnog mesta u državi govorilo da Srbija ima, zapravo, i previše specijalista, sa sve statističkim i demografskim objašnjenjima zašto je tako, uverljivim naoko, nije bilo za vlade Slobodana Penezića Krcuna, nego takođe koliko juče - nekako, baš u vreme opšte vere u male hidroelektrane...
Kao da je iznenada, iza oštre krivine, naišao taj dan kada je Srbija shvatila da joj lekar specijalista, u proseku, već pripada grupi stanovništva kojoj se preporučuju redovne posete doktoru, radi prevencije bolesti koje pogađaju starije. A da mlade specijaliste ne školujemo. Uvek se takve spoznaje dese odjednom, kao nevreme. Kojom logikom i nadsilom se u Srbiji menjaju paradigme razvoja i predmeti verovanja-aduti za svetlu budućnost? Krenemo li od onoga da će komunizam da pobedi, ili od nekih skorijih razočarenja, moramo se zapitati, ako nismo roboti: Ko nas sluđuje? Postoji li klika koja to radi namerno i za sopstveni interes? Nije li pad vere u materijalne i ostale društvene ciljeve, u stvari, svetski fenomen? Zar posle krize iz 2008. nije, odjednom, nestalo poverenje u stare principe boljitka i blagostanja? I ne dešavaju li se takve stvari sve češće?
Dešavaju se, uistinu, gotovo na dnevnom nivou i odavno ih ne primećujemo.
Zdravstveni saveti jedan su od nezaobilaznih oblika poigravanja sa javnim mnjenjem. Čuveno je već - bolji je margarin, ne, izvinite, ipak puter. Ili - holesterol je vaš pritajeni ubica. A posle - holesterol je nebitan. Ne jedite masno. Transmasti nisu štetne! U navedenim slučajevima, ipak, govorimo o dugotrajnim trvenjima i prevratima među istinama, kao kada se, u Marksovoj teoriji, ruši neko društveno uređenje. Digitalno doba period međuraspada uvreženih doktrina, potrošnih religija savremenog čoveka deli na čestice, na piksele. Svako može da veruje u šta hoće, a potpisnik ovog sočinjenija je sve slične preporuke plasirane kroz medijsku sferu počeo da prima isključivo uz dozu ironije onomad kada je pročitao zaključak škotskih naučnika - da je viski dobar za zdravlje. Ciljeve sa političkim postavljenjem, čini se da je ipak primerenije, umesto sa ironijom, gutati sa dozom teškog cinizma.
Mirko Radonjić
Top priče
22.04.2024. | Saobraćaj
Grad Beograd prodaje garaže - Početna cena 7.000 EUR
Grad Beograd oglasio je prodaju nepokretnosti u javnoj svojini, a reč je o garažnim prostorima u Ulici Salvadora Aljendea 18A. Na prodaju je ponuđeno 12 garaža, površine po 14 m2, koje se nude po početnoj ceni od po 7.000 EUR. Rok za podnošenje prijava je 30. april, a više detalja pogledajte OVDE.
21.04.2024. | Građevina, Turizam, sport, kultura
Umesto restorana "Bagdala" u Kruševcu se planira gradski hotel
21.04.2024. | Građevina, Turizam, sport, kultura
23.04.2024. | Vesti
"Dan otvorenih vrata dualnog obrazovanja" 27. aprila u Beogradu
23.04.2024. | Vesti
21.04.2024. | Vesti
Gde u Beogradu može da se kupi stan po ceni od oko 2.000 EUR po kvadratu?
21.04.2024. | Vesti
eKapija+
22.04.2024. | Energija
Jovanka Atanacković, CWP Europe - U Srbiji razvijamo 1,6 GW OIE projekata, u Crnoj Gori 400 MW
22.04.2024. | Energija
22.04.2024. | Energija, Industrija, Građevina
Sabiana Energy Smart - Inovativna rešenja za svež vazduh u domu
22.04.2024. | Energija, Industrija, Građevina
19.04.2024. | Finansije
Kompanija Marsh McLennan Adria organizovala Adria Forum o globalnim rizicima
19.04.2024. | Finansije
Poslovne šanse
23.04.2024. | Građevina
Na prodaju građevinsko zemljište u Pirotu
23.04.2024. | Građevina
Objekat Medikoterapije u Nišu trebalo bi da postane vrtić - Otvoren javni poziv za rekonstrukciju
23.04.2024.. | Građevina
23.04.2024. | Građevina, Turizam, sport, kultura
Šid gradi teren za basket i mali fudbal
23.04.2024. | Građevina, Turizam, sport, kultura
23.04.2024. | Građevina, Saobraćaj
Najavljen tender za prvu deonicu brze pruge Beograd-Niš od Velike Plane do Paraćina
23.04.2024. | Građevina, Saobraćaj
23.04.2024. | Građevina
Priprema se teren za gradnju tržnog centra u Bariču - Vrednost investicije 160 miliona dinara
23.04.2024. | Građevina
23.04.2024. | Građevina
Firma Negast planira gradnju savremenog objekta na Voždovcu - U planu 39 stanova (FOTO)
23.04.2024. | Građevina