NavMenu

Sremuš bi mogao masovnije da se proizvodi - Razmišljati o pogonima za preradu

Izvor: Agroklub Sreda, 07.07.2021. 14:57
Komentari
Podeli
(Foto: Wolfgang Hasselmann/Unsplash)
"Glavna stvar, sremuš je zdrav, zato beže bolesti, gripovi i druge ale. A ovde se Taorci zdravo hrane. Sa Povlena vetar piri, u Taoru se sa sremušem živi", ovako je pesnik Milan Marić iz Kosjerića opisao valjevsku paninu Povlen i sela koja se tu nalaze, ali i obronke na kojima raste ovo lekovito bilje.

U ovim krajevima, poznat i kao medveđi luk, sastavni je deo ishrane, a iako je jedna od četiri najrasprostranjenije biljke, do sada joj nije posvećivana velika pažnja. Stručnjaci kažu da je važan za čišćenje tela. Najdelotvorniji je u proleće i predstavlja savršeni čistač krvi, žuči i jetre od toksina koji su se tokom zime nataložili u organizmu. Mladi listovi puni vitamina predstavljaju savršenu kombinaciju sa zelenom salatom, a mogu da se koriste i kao dodatak supama i sosevima.


U Srbiji raste 27 vrsta

Sremuš se bere s prvim danima proleća, dok biljka još nije počela da cveta.

- Danas je u svetu poznato oko 400 vrsta, a od tog broja u Srbiji raste 27 - kaže profesor u penziji Dragan Nedeljković.

U Vukovom riječniku iz 1852. godine ova biljka se naziva srijemuš, a i danas su se na balkanskom prostoru zadržali slični nazivi. I čuveni Josif Pančić u svojim publikacijama s kraja 19. veka pominje ovu jedinstvenu biljku, ali pod nazivom cremoš.


Prepoznaje se po mirisu

Sremuš naseljava čitavu Evropu, nema je u mediteranskom području, ali kako ističe profesor Nedeljković, može se naći na 1.900 metara nadmorske visine.

- S proleća se mogu videti čitavi "tepisi", a raste na malo zasenjenim padinama i u blizini, najčešće, bukovih šuma. Višegodišnja je biljka, raste iz lukovice i može imati jedan do tri lista koji mogu narasti i do 40 cm. Ima sličnosti sa pojedinim biljkama kao što su đurđevak, mrazovac, čemerika i kozlac. Ono što ga svakako izdvaja i da ga ne pomešate je da njegovi listovi mirišu na luk - naglašava Nedeljković.

Sremuš se sve češće koristi u ishrani, i to listovi, a lukovice i plodovi znatno ređe. Svoje mesto ima i u medicini.

- To je medonosna biljka, a med je žute boje, proziran je i ima karakterističan miris luka, ali stajanjem taj miris se vremenom izgubi. Pored toga što ga ima u prirodi, može se i gajiti na parcelama koje su delimično zasenjene. Dekorativna je biljka. Ima lepe cvetove koji su takođe jestivi i najčešće se koriste u salatama - kaže Nedeljković.


Pogon za preradu

Da taorski kraj ima svoju budućnost smatra i Svetislav Marković iz Poljoprivredne savetodavne i stručne službe Valjevo.

- Stanovnici sela koja se nalaze na obroncima Povlena imaju izuzetne predispozicije za razvoj poljoprivredne proizvodnje, ali i da se bave seoskim turizmom. Šteta bi bila da se ne iskoriste sve blagodeti ovog kraja. Poljoprivreda može biti u službi turizma jer se ovde pravi izuzetno kvalitetan sir, kajmak, rakija. Očekujem i da se masovnije počnu praviti proizvodi od sremuša, koga ima u izobilju u ovom kraju - kaže Marković i dodaje da se može razmišljati i u pravcu pogona za preradu.

- Ministarstvo poljoprivrede ima odvojena sredstva za područja kakav je Taor i to treba iskoristiti - dodaje.


Više od 90 recepata

Od ove biljke mogu se praviti ne samo salate, nego i hladna jela, ali i proje i pite. Odličan je dodatak mesu i ribi. Postoji više od 90 originalnih recepata za pripremu jela sa osnovnim sastojak kojeg nije teško pronaći u prirodi. Jedno od jela koja gosti kada dođu u Donji Taor mogu da probaju je i gulaš sa sremušem. Pravi se od mesa divlje svinje, a ono što mu daje posebnu aromu je upravo medveđi luk.

U čast ovog šumskog bilja, već nekoliko godina održava se i posebna manifestacija krajem maja ili početkom juna kada je na Povlenu najviše ove biljke. Organizator je Udruženje Zaštita prirode Donji Taor, a cilj im je da se na taj način promovišu prirodne retkosti ovog kraja.
Komentari
Vaš komentar

Top priče

28.03.2024.  |  Agro, Finansije

Kompanija Gebi novi vlasnik nekadašnjeg mlinskog giganta Fidelinka - U planu investicije i ulazak na tržište maloprodaje pšeničnog brašna i testa

Kompanija Gebi iz Čantavira otkupila je zaštitni znak, mlinove, silose i fabriku testa nekadašnjeg mlinskog giganta Fidelinke iz Subotice. Kako je za RTV rečeno u ovoj kompaniji, koja se prvenstveno bavi proizvodnjom stočne hrane i agrokooperacijom, planiraju modernizaciju ovih pogona i ponovno osvajanje tržišta brašna i testa pod brendom "Fidelinka 1868". Nekada su silosi u Aleksandrovu, predgrađu Subotice, bili sinonim za kvalitet i

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.