Rodoljub Drašković, vlasnik kompanije "Swisslion Takovo" - Više volim da sam u fabrici, nego u klubu "Privrednik"
- Moje životno opredeljenje je da se posvetim razvoju prehrambene industrije. Za nas je akviziterstvo završeno. Nećemo kupovati propala preduzeća, ali hoćemo da gradimo fabrike, ulažemo u savremenu tehnologiju i opremu - kaže Drašković.
Ovih dana se navršava četiri godine od privatizacije kompanije "Takovo". Kako izgleda pređeni put?
- Ovaj nekadašnji gigant bio je opterećen balastom dugova i izgubio je pozicije na tržištu. Produktivnost je bila ispod svakog nivoa. Imali smo obavezu da uložimo 30 miliona evra, a dosad smo investirali više od 60 miliona evra. Izgradili smo nove objekte i opremili ih savremenom opremom i tehnologijom. Restrukturirali smo proizvodni program, uveli standard HACCP kvaliteta, u marketing i dizajn, kao i u najsavremeniji informacioni sistem SAP.
I gde ste danas?
- Od gubitaka koji su u 2003. iznosili 13,5 miliona evra došli smo do toga da se možemo pohvaliti sa 11 miliona evra profita u 2007. Podigli smo proizvodnju skoro tri puta, koliko je uvećana i prodaja. U ove četiri godine izvoz je povećan osam puta, produktivnost pet puta, a zarade skoro tri puta.
Gde sve izvozite?
- Naše centralno tržište jeste jugoistočna Evropa. Izvozimo i u zemlje zapadne Evrope, u Ameriku i Kanadu, Afriku...
Najavili ste da ćete se "baciti" na proizvodnju mleka, vode i vina?
- Upravo završavamo projekt izgradnje najsavremenije fabrike za preradu mleka koji će prvoj fazi koštati 15 miliona evra. To podrazumeva i razvoj farmerstva, prvenstveno proizvodnju mleka na individualnim gazdinstvima. Projekat će zaživeti već krajem 2008, a naredne tri godine proširićemo mlečni asortiman, a to su sve vrste voćnog jogurta, koje danas Srbija prevashodno uvozi, specijalnih sireva, pa čak i linije sladoleda.
Šta je sa vodom i vinom?
- I tu imamo planove, s obzirom na to da smo kupili "Agroplod" u Makedoniji. Ono što je "Takovo" za Srbiju, to je "Agroplod" za Makedoniju. U Makedoniji imamo svoje izvore mineralne vode, a to podneblje je zahvalno i za razvoj vinarstva, pa će se u narednom periodu pod našom firmom naći i preradni kapaciteti vode i vina.
Koji brendovi najviše donose "Swisslionu"?
- Na prvom mestu je "eurokrem". To je najjači brend među svim brendovima. Slede naša "viljamovka", "baltik votka", "takovo" prirodni voćni sokovi, "juvitana" - dečja hrana, "dobre" supe... Kada je konditorska industrija u pitanju, izdvojio bih još "SL petite beurre", "bevita" keks, "SL čoko bananicu", "čoko biskvit", "linea vafl", "griski" štapić, "daria" čokoladu...
Koliko danas vredi "Swisslion"?
- Da li je to pitanje u poverenju?
U poverenju za novine.
- Procene nismo radili, ali je sigurno da je koncern "Swisslion Takovo" davno prešao vrednost od milijardu evra.
Kada je "Agrokor" preuzimao "SL Gross", trgovinski deo vaše kompanije, izjavili ste da vam je time otvoreno hrvatsko tržište?
- Danas je vodeći nosilac plasmana našeg koncerna u Hrvatskoj upravo Agrokorov "Konzum" i to sa tendencijom ne godišnjeg, nego mesečnog rasta. Najverovatnije će "Agrokor" ući u Tursku preko jednog velikog trgovinskog lanca, a širićemo se i na evropsko tržište.
Vaša firma sa preduzećima iz Hrvatske, "Podravkom" i "Krašom", sarađuje u pravljenju zajedničkih brendova. Šta to zapravo znači?
- To znači - njihova receptura, naša tehnologija i njihovo ime. U Srbiji se proizvodi "Podravkina" goveđa supa, gulaš, paštete i mesni naresci, kao i "Krašov" "jafa" keks i "medenjak".
Planirate li kupovinu neke firme u Hrvatskoj ili Sloveniji?
- Ne planiram. Daleko je isplativije graditi nove fabrike, nego revitalizovati postojeće.
Kako komentarišete to što u Hrvatskoj i Sloveniji nema kompanija iz Srbije, a ovde posluje veliki broj njihovih firmi?
- Dok je Srbija je bila pod sankcijama, u ovim republikama je tekla privatizacija. I već je bio završen prvi krug kada su firme iz Srbije pokušale da konkurišu na tom tržištu kapitala.
Izgleda da ipak postoji neki tihi otpor?
- U političkim i državnim sferama toga možda ima, ali tvrdim da to ne postoji među privrednicima ovih zemalja. U našoj saradnji nismo primetili da neki šovinizam ili nacionalizam postavlja granice i brani prodor kapitala sa srpskih prostora.
Kada bi se rangirali proizvođači hrane po obimu proizvodnje, na kom mestu je "Swisslion Takovo" u Srbiji?
- U Srbiji neprikosnoveno prvi, u jugoistočnoj Evropi takođe prvi. Ako se posmatraju razvijene zapadne zemlje, mislim da i tu zauzimamo jedno od vodećih mesta.
Niste član poslovnog kluba "Privrednik". Otkud to?
- Pozivan sam da budem član tog kluba. Međutim, ja sam stvaralac i dobar domaćin i nemam vremena za bilo koje udruženje koje nema jasan program za razvoj ekonomije, privrede i biznisa.
Mislite da ga nema?
- Tvrdim vam da "Privrednik" takav program nema. A i nekako najviše volim da provodim vreme u svojim pogonima, sa zaposlenima. To me ispunjava. Ja sam iz pasivnih krajeva, iz siromašne porodice i zadovoljan sam kad znam da su radom u "Swisslion Takovo" mnogi obezbedili egzistenciju za svoje porodice. A u ovom koncernu radi blizu 12.000 ljudi. Ponosan sam na to.
Lična kartaRodoljub Drašković, polubrat Vuka Draškovića i svojevremeno aktivan član Nove demokratije, završio je Ekonomski i Tehnološki fakultet. Sredinom devedesetih izvlači iz stečaja vršački "Vik", a zatim zbog sankcija odlazi u Švajcarsku gde 1997. stvara preduzeće za proizvodnju hrane "DRD Swisslion", a zatim krajem te godine osniva i "Swisslion" u Srbiji, a potom i u Makedoniji. PIK "Takovo" kupuje na tenderu 2003, a zatim konstituiše koncern "Swisslion Takovo", da bi 2006. kupio makedonski prehrambeni gigant "Agroplod", a zatim i Industriju alata Trebinje.
poziv na pretplatu na BIZNIS - www.biznisnovine.co.yu
Top priče
27.03.2024. | Industrija, Saobraćaj, Finansije
Gradske linije na potezima 100 i 700, kao i još nekoliko linija koje prelaze preko Novog Beograda i Zemuna, definitivno će biti ustupljene privatnim prevoznicima. Danas se održava hitna telefonska sednica Privremenog organa grada, na kojoj je od 100 tačaka, najvažnija upravo ona koja se tiče Odluke o usvajanju predloga projekta javno-privatnog partnerstva u obavljanju javnog prevoza na pomenutim linijama. Nacrtom ove odluke predviđeno je
28.03.2024. | Saobraćaj
Rekonstrukcija železničke pruge Niš-Dimitrovgrad koštaće 430 mil EUR
28.03.2024. | Saobraćaj
28.03.2024. | Agro
Vojvodina podržava mlade poljoprivrednike - Demografska obnova ruralnih područja
28.03.2024. | Agro
26.03.2024. | Energija, Industrija, Građevina
Firma Toplica Green Energy planira gradnju solarne elektrane kod Kuršumlije
26.03.2024. | Energija, Industrija, Građevina
eKapija+
28.03.2024. | Zdravstvo
Alkaloid pušta u pogon nov kapitalni projekat vredan 19,4 mil EUR
28.03.2024. | Zdravstvo
28.03.2024. | Agro
Noblewood Grupa: Ka novim horizontima sa osnaženim vrednostima
28.03.2024. | Agro
27.03.2024. | Turizam, sport, kultura
Hotel Crowne Plaza Beograd u novom ruhu
27.03.2024. | Turizam, sport, kultura
26.03.2024. | Turizam, sport, kultura
Hotel Zlatibor - Epicentar kongresnog turizma i omiljena destinacija za luksuzan porodični odmor
26.03.2024. | Turizam, sport, kultura
26.03.2024. | Industrija, Zdravstvo
Da li znate šta je menstrualno siromaštvo? - Veliki broj žena suočava se s ovim problemom
26.03.2024. | Industrija, Zdravstvo
Poslovne šanse
28.03.2024. | Vesti
Sremska Mitrovica oprema dečja igrališta
28.03.2024. | Građevina
U planu izgradnja groblja u Varni kod Šapca
28.03.2024.. | Građevina
28.03.2024. | Energija
Grad Novi Sad traži firmu za izradu programa i plana energetske efikasnosti za naredne godine
28.03.2024. | Energija
28.03.2024. | Građevina, Turizam, sport, kultura
U okolini Žagubice ulaže se u turističke kapacitete - Planira se gradnja apartmana
28.03.2024. | Građevina, Turizam, sport, kultura
28.03.2024. | Građevina
Kompanije iz Srbije mogle bi da učestvuju u obnovi infrastrukture i privrede Malavija posle poplava
28.03.2024. | Građevina
28.03.2024. | Agro, Građevina
Beo zoo vrt raspisao tender za rekonstrukciju dela krova, enterijera, fasade i dvorišta objekta za slonove
28.03.2024. | Agro, Građevina