Srbija može da odloži prodaju zemlje strancima - Strategija zasnovana na rešenjima EU
Naša strategija mogla bi da se zasniva na preuzimanju pojedinih rešenja iz zemalja EU. U zakonodavstvu mnogih članica i te kako postoje ograničenja ko i pod kojim uslovima može steći pravo da postane vlasnik poljoprivrednog zemljišta. Ako institucije EU to tolerišu svojim članicama, "prepisivanje" takvih odredbi za Srbiju bi bila dobra opcija, smatraju stručnjaci.
Postoji mišljenje da bi u ovim okolnostima najpodesniji bio "slovenački" model propisa. Slovenija za razliku od većine drugih država nikada nije tražila moratorijum (zabranu prodaje zemlje strancima) ali je vešto u propise ugradila nekoliko ograničenja za sticanje prava nad zemljištem. Neka od njih su, recimo, da kupac mora da bude državljanin ove zemlje najmanje pet godina, da prednost pri kupovini imaju vlasnici susednih parcela, kao i mladi poljoprivrednici koji formiraju novo gazdinstvo ili proširuju postojeće posede.
U Studiji objavljenoj u Studentskoj reviji za privredno pravo još 2014. godine studenti Pravnog fakulteta u Beogradu dali su uporednu analizu o tome kako su evropske, ali i druge države regulisale ova pitanja. Iz ove analize može se zaključiti da su se sve relativno nove članice EU (Poljska, Češka, Mađarska, Hrvatska i druge) suočavale sa sličnim izazovima kao i Srbija danas. Imale su niske prinose u poljoprivredi, probleme sa navodnjavanjem, zastarelu mehanizaciju, niske subvencije… Postojao je snažan otpor prema pristupanju EU i reformama uopšte. Pod takvim pritiskom većina ovih država tražila je, i dobila, produžetak važenja zabrane prodaje obradivog zemljišta strancima kako bi zaštitili domaće poljoprivrednike. Među njima su Slovačka, Mađarska, Poljska, Hrvatska…
Posebno je interesantan podatak o kretanju cena poljoprivrednih oranica u zemljama centralne i istočne Evrope (CIE) neposredno pre i nakon pristupanja Uniji jer slične promene mogu da se očekuju i u Srbiji.
Istraživači su uporedili cene zemljišta u periodu od 2001. do 2006. godine u nekoliko država CIE, kao i prosek u tadašnjim članicama EU. Dok je recimo 2006. u državama CIE hektar vredeo od 1.900 do 2.300 EUR prosek u tadašnjoj EU bio je čak 12.000 EUR.
Došlo se takođe do podatka da je u posmatranom periodu cena drastično rasla u Poljskoj (35%), Slovačkoj (21%), Estoniji (50%), a u Litvaniji za čak 143%. Kako se navodi u analizi, porast cena pogurale su i takozvane "špekulativne tražnje" pojedinaca koji su bili svesni ogromnih razlika u ceni obradive površine u tadašnjoj EU–15 i zemljama centralne i istočne Evrope.
– Nije teško zaključiti da njihov krajnji cilj nije bio bavljenje poljoprivredom već dobit od dalje preprodaje oranica strancima kada to zakonski okvir dozvoli – ističe se u ovoj studiji.
Paralela sa Srbijom je očigledna. Procenjuje se da je više od 100.000 hektara obradivog zemljišta već u rukama domaćih i stranih tajkuna. Do oranica su došli pod nerealno povoljnim uslovima, uglavnom kroz privatizaciju poljoprivrednih kombinata koji su prethodno dovedeni do propasti. Neki od njih su zaradili ogroman novac preprodajom ranije jeftino kupljene zemlje, a neki tek nameravaju da profitiraju od takvih transakcija.
Inače, u poslednjih desetak godina, posebno posle velike ekonomske i prehrambene krize 2007–2008. godine, u svetu vlada pravi rat za preuzimanje poljoprivrednog zemljišta. Veliki investitori, pa čak i vlade pojedinih zemalja, od tada do danas zauzeli su (kupili u različitim formama) više od 35 miliona hektara obradive zemlje u svetu. Oko 40% tih kupaca ima sedište u EU. Investitorima su posebno interesantne istočnoevropske zemlje, koje se pridružuju zajednici gde postoji obaveza prometa zemljišta, ali i države koje su u procesu pridruživanja. Najveće parcele do sada su otkupljene u Rumuniji, gde je oko 800.000 hektara prodato praktično u bescenje.
Agroekonomisti ističu da ovakav trend ima negativne posledice jer se prelazi na intenzivan uzgoj svega nekoliko kultura – kukuruza, soje, pšenice, uljana repice... dok se ostale kulture eliminišu.
Top priče
27.03.2024. | Industrija, Saobraćaj, Finansije
Gradske linije na potezima 100 i 700, kao i još nekoliko linija koje prelaze preko Novog Beograda i Zemuna, definitivno će biti ustupljene privatnim prevoznicima. Danas se održava hitna telefonska sednica Privremenog organa grada, na kojoj je od 100 tačaka, najvažnija upravo ona koja se tiče Odluke o usvajanju predloga projekta javno-privatnog partnerstva u obavljanju javnog prevoza na pomenutim linijama. Nacrtom ove odluke predviđeno je
28.03.2024. | IT, Telekomunikacije
Dosad najveće istraživanje AI: Tri posla koja sigurno gube bitku sa veštačkom inteligencijom
28.03.2024. | IT, Telekomunikacije
28.03.2024. | Saobraćaj
Nebojša Šurlan podneo ostavku na funkciju v.d. generalnog direktora Infrastrukture železnice Srbije
28.03.2024. | Saobraćaj
eKapija+
28.03.2024. | Zdravstvo
Alkaloid pušta u pogon nov kapitalni projekat vredan 19,4 mil EUR
28.03.2024. | Zdravstvo
28.03.2024. | Agro
Noblewood Grupa: Ka novim horizontima sa osnaženim vrednostima
28.03.2024. | Agro
27.03.2024. | Turizam, sport, kultura
Hotel Crowne Plaza Beograd u novom ruhu
27.03.2024. | Turizam, sport, kultura
26.03.2024. | Turizam, sport, kultura
Hotel Zlatibor - Epicentar kongresnog turizma i omiljena destinacija za luksuzan porodični odmor
26.03.2024. | Turizam, sport, kultura
26.03.2024. | Industrija, Zdravstvo
Da li znate šta je menstrualno siromaštvo? - Veliki broj žena suočava se s ovim problemom
26.03.2024. | Industrija, Zdravstvo
Poslovne šanse
28.03.2024. | Vesti
Sremska Mitrovica oprema dečja igrališta
28.03.2024. | Građevina
U planu izgradnja groblja u Varni kod Šapca
28.03.2024.. | Građevina
28.03.2024. | Energija
Grad Novi Sad traži firmu za izradu programa i plana energetske efikasnosti za naredne godine
28.03.2024. | Energija
28.03.2024. | Građevina, Turizam, sport, kultura
U okolini Žagubice ulaže se u turističke kapacitete - Planira se gradnja apartmana
28.03.2024. | Građevina, Turizam, sport, kultura
28.03.2024. | Građevina
Kompanije iz Srbije mogle bi da učestvuju u obnovi infrastrukture i privrede Malavija posle poplava
28.03.2024. | Građevina
28.03.2024. | Agro, Građevina
Beo zoo vrt raspisao tender za rekonstrukciju dela krova, enterijera, fasade i dvorišta objekta za slonove
28.03.2024. | Agro, Građevina