NavMenu

Srbija može da odloži prodaju zemlje strancima - Strategija zasnovana na rešenjima EU

Izvor: Politika Četvrtak, 21.04.2016. 09:02
Komentari
Podeli
(Foto: Rajko Karišić)
Srbija, i pored loše ispregovaranog Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP), još ima šansu da zaštiti svoje oranice od naglog upliva stranog kapitala.

Naša strategija mogla bi da se zasniva na preuzimanju pojedinih rešenja iz zemalja EU. U zakonodavstvu mnogih članica i te kako postoje ograničenja ko i pod kojim uslovima može steći pravo da postane vlasnik poljoprivrednog zemljišta. Ako institucije EU to tolerišu svojim članicama, "prepisivanje" takvih odredbi za Srbiju bi bila dobra opcija, smatraju stručnjaci.

Postoji mišljenje da bi u ovim okolnostima najpodesniji bio "slovenački" model propisa. Slovenija za razliku od većine drugih država nikada nije tražila moratorijum (zabranu prodaje zemlje strancima) ali je vešto u propise ugradila nekoliko ograničenja za sticanje prava nad zemljištem. Neka od njih su, recimo, da kupac mora da bude državljanin ove zemlje najmanje pet godina, da prednost pri kupovini imaju vlasnici susednih parcela, kao i mladi poljoprivrednici koji formiraju novo gazdinstvo ili proširuju postojeće posede.

U Studiji objavljenoj u Studentskoj reviji za privredno pravo još 2014. godine studenti Pravnog fakulteta u Beogradu dali su uporednu analizu o tome kako su evropske, ali i druge države regulisale ova pitanja. Iz ove analize može se zaključiti da su se sve relativno nove članice EU (Poljska, Češka, Mađarska, Hrvatska i druge) suočavale sa sličnim izazovima kao i Srbija danas. Imale su niske prinose u poljoprivredi, probleme sa navodnjavanjem, zastarelu mehanizaciju, niske subvencije… Postojao je snažan otpor prema pristupanju EU i reformama uopšte. Pod takvim pritiskom većina ovih država tražila je, i dobila, produžetak važenja zabrane prodaje obradivog zemljišta strancima kako bi zaštitili domaće poljoprivrednike. Među njima su Slovačka, Mađarska, Poljska, Hrvatska…

Posebno je interesantan podatak o kretanju cena poljoprivrednih oranica u zemljama centralne i istočne Evrope (CIE) neposredno pre i nakon pristupanja Uniji jer slične promene mogu da se očekuju i u Srbiji.

Istraživači su uporedili cene zemljišta u periodu od 2001. do 2006. godine u nekoliko država CIE, kao i prosek u tadašnjim članicama EU. Dok je recimo 2006. u državama CIE hektar vredeo od 1.900 do 2.300 EUR prosek u tadašnjoj EU bio je čak 12.000 EUR.

(Foto: Rajko Karišić)
Razlike su bile ogromne i to je, uz niže prihode građana, bio odličan argument ovim država da zatraže produženje moratorijuma za prodaju zemljišta stranim državljanima.

Došlo se takođe do podatka da je u posmatranom periodu cena drastično rasla u Poljskoj (35%), Slovačkoj (21%), Estoniji (50%), a u Litvaniji za čak 143%. Kako se navodi u analizi, porast cena pogurale su i takozvane "špekulativne tražnje" pojedinaca koji su bili svesni ogromnih razlika u ceni obradive površine u tadašnjoj EU–15 i zemljama centralne i istočne Evrope.


– Nije teško zaključiti da njihov krajnji cilj nije bio bavljenje poljoprivredom već dobit od dalje preprodaje oranica strancima kada to zakonski okvir dozvoli – ističe se u ovoj studiji.

Paralela sa Srbijom je očigledna. Procenjuje se da je više od 100.000 hektara obradivog zemljišta već u rukama domaćih i stranih tajkuna. Do oranica su došli pod nerealno povoljnim uslovima, uglavnom kroz privatizaciju poljoprivrednih kombinata koji su prethodno dovedeni do propasti. Neki od njih su zaradili ogroman novac preprodajom ranije jeftino kupljene zemlje, a neki tek nameravaju da profitiraju od takvih transakcija.

Inače, u poslednjih desetak godina, posebno posle velike ekonomske i prehrambene krize 2007–2008. godine, u svetu vlada pravi rat za preuzimanje poljoprivrednog zemljišta. Veliki investitori, pa čak i vlade pojedinih zemalja, od tada do danas zauzeli su (kupili u različitim formama) više od 35 miliona hektara obradive zemlje u svetu. Oko 40% tih kupaca ima sedište u EU. Investitorima su posebno interesantne istočnoevropske zemlje, koje se pridružuju zajednici gde postoji obaveza prometa zemljišta, ali i države koje su u procesu pridruživanja. Najveće parcele do sada su otkupljene u Rumuniji, gde je oko 800.000 hektara prodato praktično u bescenje.

Agroekonomisti ističu da ovakav trend ima negativne posledice jer se prelazi na intenzivan uzgoj svega nekoliko kultura – kukuruza, soje, pšenice, uljana repice... dok se ostale kulture eliminišu.

Komentari
Vaš komentar

Top priče

27.03.2024.  |  Industrija, Saobraćaj, Finansije

Grad ustupa privatnicima više od 30 zemunskih i palilulskih autobuskih linija - Spreman nacrt JPP na deset godina, posao težak pola milijarde evra

Gradske linije na potezima 100 i 700, kao i još nekoliko linija koje prelaze preko Novog Beograda i Zemuna, definitivno će biti ustupljene privatnim prevoznicima. Danas se održava hitna telefonska sednica Privremenog organa grada, na kojoj je od 100 tačaka, najvažnija upravo ona koja se tiče Odluke o usvajanju predloga projekta javno-privatnog partnerstva u obavljanju javnog prevoza na pomenutim linijama. Nacrtom ove odluke predviđeno je

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.