NavMenu

Novih sedam svetskih čuda - Veliki kineski zid, grad Petra, statua Hrista Spasitelja, Maču Pikču, piramida u Čičen Ici, Koloseum i Tadž Mahal

Izvor: eKapija Ponedeljak, 09.07.2007. 15:27
Komentari
Podeli

Veliki kineski zid, grad Petra u Jordanu, statua Hrista Spasitelja u Rio de Žaneiru, Maču Pikču u Peruu, piramida u Čičen Ici u Meksiku, Koloseum u Rimu i Tadž Mahal u Indiji proglašeni su novim svetskim čudima glasovima više od 100 miliona ljudi širom sveta.

Organizacija "Novih 7 čuda" Švajcarca Bernara Vebera organizovala je 1999. godine glasanje putem interneta i SMS poruka za izbor novih sedam svetskih čuda. Nova svetska čuda proglašena su na ceremoniji u Lisabonu.

Od glasanja se, međutim, distancirao UNESCO, organizacija UN za obrazovanje, nauku i kulturu, koja redovno dopunjuje listu svetske baštine, uz ocenu da lista odražava mišljenje samo onih koji su glasali. Tradicionalnih sedam svetskih čuda su Viseći vrtovi u Vavilonu, statua Zavsa na Olimpu, hram Artemide u Efesu, Mauzolej iz Halikarnasa, Kolos sa Rodosa, Svetionik u Aleksandriji i piramide u Gizi.

VELIKI KINESKI ZID

Kada je Neil Armstrong, prvi čovek koji je kročio na mesec, pogledao prema našoj planeti zapazio je samo dve građevine napravljene ljudskom rukom - nasipe u Holandiji i Veliki kineski zid. Veliki zid je najveća odbrambena građevina stare Kine i jedan od svetskih arhitektonskih čuda. Izgradnja velikog zida je trajala više od 2000 godina, od perioda Proleća i Jeseni ( 770.-476. godine pre n.e.), perioda Zaraćenih država ( 475.-221. godine pre n.e.), pa sve do kraja perioda u kome je vladala dinastija Ming (1368.-1644. godine ). Protežući se od istoka na zapad Kine, Veliki zid se uzdiže i spušta preko planina, stepa i pustinja. Veličina Kineskog zida, nepristupačnost terena, i dužina vremena izgradnje, su retki, ne samo u Kini, nego i u celom svetu.

U to vreme države Yan, Zhao i Qin su često bile pustošene od strane moćnih nomadskih plemena sa severa, pa su bile prinuđene da izgrade odbrambene zidove sa stalnim vojnim posadama, duž svojih severnih granica. Tako je počela gradnja onoga što su Kinezi kasnije nazvali Veliki zid. U istoriji Kine bilo je i drugih velikih zidova osim onog izgrađenog u vreme dinastije Qin. Više od 20 državica i dinastija pre i posle dinastije Qin su izgradile odbrambene zidove u raznim oblastima. Veliki zidovi koje su podigle dinastije Han ( 206.p.n.e.-220.n.e.) i dinastija Ming, su bili dugi svaki preko 5000 km. Ipak je najduži zid podignut u vreme dianstije Han - više od 10.000 km.

Poslednji je izgrađen Veliki zid iz doba dinastije Ming i predstavlja najsavršeniju građevinu gledano sa tačke odbrambene arhitekture. Izgradnja je trajala više od 200 godina. Veliki zid koga danas možemo videti predstavlja ostatke upravo zida izgrađenog za vreme vladavine Minga. Antički arhitekti su se trudili da usavrše njegovu izgradnju kako bi uspešno služio svojoj svrsi. Glavno telo Velikog zida je dugo preko 5000 km, povezujući desetine hiljada kula. Osmatračke kule su nazivane i "dimni bežuljci". Građene su u sklopu zidova, obično na vrhovima planina, i tačkama koje se mogu dobro videti sa velikih daljina. U slučaju pojave neprijatelja signal - plamen i dim - su prenošeni do vojne uprave koja je dalje odlučivala o vojnoj akciji.

Veliki zid je građen i rušen deleći sudbinu kineskih dinastija tokom perioda od 2700 godina. Danas se ostaci zida mogu naći u 16 provincija i autonomnih pokrajina na severoistoku, severu i severozapadu Kine, a naročito duž toka reke Huanghe. Procenjuje se da je ukupna dužina svih ogranaka zida dugačka više od 50.000 km. Građevinski materijal ugrađen u zid bio bi dovoljan da se sazida zid širok jedan metar a visok pet metara, koji bi opasao planetu više od deset puta. Ljudska rasa ne može da se podiči većim poduhvatom od ovoga.

GRAD PETRA U JORDANU

Petra, nekadašnja prestonica Nabatajskog carstva, sada se tretira kao drevni grad na teritoriji Jordana. Kada su ga 106.pne pokorili Rimljani, postao je deo rimske provincije Arabije. Nekoliko vekova je bio veliki tgovinski centar, a kada su se trgovinski putevi preusmerili ka Eufratu i Persijskom zalivu, počeo je da gubi na značaju. U 7. veku zauzeli su ga Muslimani.

Ponovo se spominje tek 1812. godine, kada je njegove ruševine ugledao Švajcarac Johan Burkhart. Posle arheoloških iskopavanja otkriveni su mnogi spomenici - grobnice sa bogato ukrašenim fasadama od ljubičastog, crvenog i ružičastog klesanog peščara, kao i okolna brda od ljubičastog peščara. Oni koji su ga posetili, kažu da je praznik za oči.

STATUA HRISTA SPASITELJA

Na brdu Korkovadu (Corcovado-grba), u centralnom delu Rio de Žaneira, nalazi se statua Hrista Spasa, koja nadgleda ceo grad. Statua je visoka 38 m i izgrađena je 1931. godine. Dizajnirao je je francuski arhitekta Pol Landovski (Paul Landowski).

MAČU PIKČU

Maču Pikču nalazi se na vrhu litice usred džungle u Andima, oko 500 km jugoistočno od Lime i smatra se "izgubljenim gradom Inka". Smatra se da ga je izgradio Pačačuti, zbog Kuska, velikog središta carstva iz kojeg je vladao Inka. Maču Pikču je bio jedan od mnogobrojnih gradova-utvrđenja koji su okruživali prestonicu.

Na visini od dve hiljade i nešto više metara, iznad jednog granitnog vrha, okružen je uskom dolinom dubokom 500 m kojom teče bučna reka Urubamba. Ono je, kažu očevici, toliko usamljeno da se za njega nije znalo puna četiri veka. Sreća se osmehnula početkom dvadesetog veka, tačnije 1911. godine, kada ga je slučajno "otkrio" jedan Amerikanac, tragajući za ostacima prestonice poslednjih Inka. Grad naime nije bio unet ni u jednu domaću mapu, nije se mogao naći ni na jednoj geografskoj karti. Otkriće je objavljeno u poznatom časopisu National Geographic Magazine.

Kako Maču Pikču izgleda danas? Da bi se stiglo do njega treba krenuti stazom koja vodi do vrha planine i vijuga ivicama ponora nad kojim zastaje dah. Okolina je tipična za džunglu. Stigavši na visinu na kojoj se rastinje proređuje, prvi put se mogu videti, tri stotine metara iznad, ostaci drevnih građevina. Medutim, da bi se stiglo do njih, treba se popeti strmim stepenicama (i građevine ovog grada koji se uzdiže na vrhu planine rađene su stepenasto). Mada se danas može uči kroz zidine na više mesta, nekad se u ovaj grad-utvrđenje moglo dospeti samo kroz jednu kapiju iza koje je bilo stepenište uklješteno izmedu dva zida. Imalo je stotinak stepenika, delimično monolitnih. Zapravo isklesanih od jedne kamene ploče, a delimično od blokova četvorougaonog kamena. Takvo rešenje ulaza zaštićenog (ili bolje rečeno kontrolisanog) bočnim zidovima prilično je često, ali ne takvih dimenzija.

PIRAMIDA U ČIČEN ICI U MEKSIKU

Čičen Ica je veliko arheološko nalazište na Jukatanu u Meksiku iz doba civilizacije Maja. Čičen Ica na jeziku Maja znači "Na izvoru naroda". Jukatan nije imao nadzemnih reka, a Čičen Ica je jedina imala tri izvora, pa je tako postala centar.

Centrom Čičen Ice dominira stepenasta piramida, koju su Maje zvale hram Kukulkan. Velika pernata zmija se spušta severnim stepeništem piramide. Zahvaljujući arheolozima pronađen je tunel, kojim se može ući u piramidu unutar piramide. To je bila česta praksa da se sve veći hramovi grade na starijim.

KOLOSEUM U RIMU

Koleseum je jedan od najznačajnih i najimpresivnijih antičkih rimskih spomenika. Podignut je na mestu gde se nalazilo ogromno jezero u kojem se nekada ogledala Neronova palata. Kako bi se zatro svaki trag vode, ali i izbrisano sećanje na velikog "razvratnika Nerona" podignuta je arena. Arena je nazvana Titov amfiteatar, ali će postati slavna kao Koloseum, jer je tu nekada stajao kolosalni Neronov kip.

Koloseum je građen 10 godina, visok je 160 stopa sa 4 sprata prozora, lukova i svodova i u njemu su se odigravale borbe gladijatora. Većina predstava u Koloseumu trajala je ceo dan.Predstave su počinjale životinjskim predstvama,a posle podne su počinjale borbe gladijatora. U većini igara, smrt je igrala glavnu ulogu.Profesionalni gladijatori borili su se protiv životinja ili jedni protiv drugih.Ponekad su se slobodni Rimljani prijavljivali za borbu zbog nekoliko momenata slave.

Osamdesetih godina naše ere u Koloseumu su održane igre koje su trajale 100 dana.Tada je poginulo oko 2.000 gladijatora i nekoliko stotina životinja.

TADŽ MAHAL

Car Šah Džahan je naredio izgradnju ovog mauzoleja za svoju omiljenu ženu, Ardžumand Bano Begum, koja je poznatija kao Mumtaz Mahal. Nalazi se u Indiji, a građen je u 17 veku.
Sastoji se od centralne oktagonalne građevine, krunisane lukovičastom kupolom, čija je ukupna visina oko 75 m i koja je skoro u potpunosti izgrađena od belog mermera, uz nju stoje dva simetrična zdanja od crvenog peščara.

Tadž je kraljevski mauzolej za velikog vladara i njegovu omiljenu ženu. Citati iz Kurana su rapoređeni na pažljivo odabrana mesta. Opšti plan i duhovni karakter ovog remek-dela zasnivaju se na idejama koje su razvili sufijski mistici. Ovaj "San u mermeru", kako ga nazivaju istoričari umetnosti, sagrađen je na obali reke Džamne za Ariumand Banu Began koju je šah Džahan odlikovao počasnim imenom Mumtaz Mahal, dragi kamen palate. Ona je nakon rođenja osmog deteta umrla 1629. godine, a mogul je naredio da se iznad njenog groba sazida grobnica kakvu svet nije video.

Stručnjak za konstrukciju kupole je verovatno iz Istanbula, zidari su dolazili iz Delhija i Kandahara, stručnajci za vrh kupole su dolazili iz Lahora i Samarkanda, kaligrafi za umetnute zapise iz Širaza i Bagdada, rezbari cveća iz Buhare, vrtne arhitekte iz Kašmira. Više od 20.000 radnika je radilo 17 godina na izgradnji ovog spomenika.

Komentari
Vaš komentar

Top priče

27.03.2024.  |  Industrija, Saobraćaj, Finansije

Grad ustupa privatnicima više od 30 zemunskih i palilulskih autobuskih linija - Spreman nacrt JPP na deset godina, posao težak pola milijarde evra

Gradske linije na potezima 100 i 700, kao i još nekoliko linija koje prelaze preko Novog Beograda i Zemuna, definitivno će biti ustupljene privatnim prevoznicima. Danas se održava hitna telefonska sednica Privremenog organa grada, na kojoj je od 100 tačaka, najvažnija upravo ona koja se tiče Odluke o usvajanju predloga projekta javno-privatnog partnerstva u obavljanju javnog prevoza na pomenutim linijama. Nacrtom ove odluke predviđeno je

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.